Na Palama je večeras otvorena izložba koja prikazuje život livanjskih Srba kroz vijekove, a publici je predstavljena i knjiga “Ognjena Marija Livanjska”, autora Bude Simonovića, kao svojevrsni dokumentarni zapis o ustaškom pokolju Srba ovog kraja u proljeće i ljeto 1941. godine.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja “Ognjena Marija Livanjska” iz Beograda Gordana Dostanić rekla je novinarima da je tema izložbe korijeni Srba u Livanjskom kraju.
Ona je dodala da je cilj ovog udruženja da okupi Srbe koji imaju bilo kakvu vezu sa livanjskim poljem ili Livnom i da njeguje kulturu sjećanja na žrtve tog kraja.
“U toj misiji je nastala i ova izložba koja pokazuje život livanjskih Srba, borbu za nacionalni identitet i integritet kroz vijekove pod raznim vlastima, a završava nažalost, sa malobrojnim Srbima koji su danas na području Livna”, istakla je Dostanićeva, navodeći da pokušavaju da očuvaju grobove predaka na tom području.
U okviru predstavljanja izložbe promovisana je i knjiga koja govori o ustaškim pokoljima počinjenim nad Srbima na području Livna u proljeće i ljeto 1941. godine, kao zbirka sjećanja preživjelih na stradanje 1.587 ljudi, žena i djece, mučenih i pobijenih na gubilištima u okolini Livna.
Autor knjige Budo Simonović rekao je da je riječ o potresnoj hronici o ustaškim zločinima u Livnu i okolini koji su se dogodili u proljeće i ljeto 1941. godine.
“Slučajno sam došao u Livno da snimim priču o Stani Crnogorac, koja je bila više od mjesec dana u jami, pobacila je u devetom mjesecu, izvađena iz jame, udala se i formirala porodicu. Znao sam da to ne može biti samo priča, reportaža ili nešto slično, već knjiga koju sam napisao”, rekao je Simonović.
On je istakao da je najpotresnije kazivanje preživjelih, te dodao da je najveće stradanje tada bilo upravo na praznike Ognjene Marije.
“Na tako monstruozan način žive ljude su gurali u jame duboke 50 metra. U krvničkom pohodu nestale su cijele porodice, brojna sela ostala bez ijednog stanovnika”, naveo je Simonović.
Prema njegovim riječima, u jamu je bačeno 218 Srba, među koji je četrnaestoro preživjelo – 13 žena i jedan muškarac, koje je uspio da pronađe i čuje njihovu priču.
Simonović je napisao knjigu koja je štampana 1991. godine sa autentičnim pričama preživjelih, za koju kaže da je dokumenat koji je neuništiv i ostaje kao svjedočanstvo jednog zla.
Izložbu i predstavljanje knjige organizovalo je Udruženje “Ognjena Marija Livanjska” i Narodna biblioteka Pale, čiji je direktor Bojan Čvoro rekao da je značaj prikazivanja izložbe i predstavljanje knjige veliki, posebno zbog mlađih naraštaja kojima se mora prenijeti stradanje srpskog naroda.
“Trudimo se unazad nekoliko godina da sačuvamo kulturu sjećanja kada je u pitanju stradanje Srba sa svih prostorima BiH. Neke stvari ne mogu i ne smeju biti zaboravljene, tako da stradanje Srba treba biti zapisano u knjigama”, istakao je Čvoro.
