Matična biblioteka Istočno Sarajevo organizovala je večeras promociju knjige “Međa”, autora Mladena Markovića, koji u svom romanu prvencu govori o zaboravljenom seoskom životu, a glavni motiv mu je ukazati na urušavanje sela, seoskih običaja i tradicije.
“Žanrovski, između romana i duže pripovijetke, knjiga `Međa` tematizuje eminentno `balkanski` motiv. Junaci Markovićeve knjige su težaci koji su svikli na težak seljački život, a njegovi likovi rekonstruišu davne događaje koji su vodili tragičnom kraju”, kaže bibliotekar Matične biblioteke Slađana Bratić.
Prema njenim riječima, sve međe koje autor pominje generišu nove priče, pa se ova proza može posmatrati i kao kolaž mnogobrojnih epizoda u kojima se otkriva i narav vremena, tako da se ovaj roman može smatrati hronikom prošlog vremena.
Autor knjige “Međa” Mladen Marković rekao je novinarima uoči promocije da ovaj roman ne tretira, što to možda naslova implicira, samo ratnu tematiku, nego dva osnovna motiva – među, kao granicu, i urušavanje sela.
“U ovom romanu pokušao sam da u kontekst polovine prošlog vijeka stavim i osvijetlim ulogu naših žena i djece, pri čemu nisam mogao da prenebregnem ni vrijeme Inforbiroa”, rekao je Marković.
On je dodao da osim proze piše i poeziju, što će uz njegov novi roman, biti dio njegovih budućih projekata.
Prema njegovim riječima, čitanje srpskih klasika /Pekić, Pavić, Basara/ navelo ga je da pokuša i da piše.
“Međa je, vele bolje poznavaoci prilika, zamišljena linija koja razdvaja dvije katastarske čestice. To je, drugim riječima, linija do koje se proteže pravna vlast vlasnika nekretnine – njive, šljivika, livade, zarasle strnjike, ali – međa je daleko punija i složenija riječ, pogotovo tamo gdje ona predstavlja mjernu jedinicu života”, pojašnjava recenzent ovog romana Goran Dakić.
On ističe da je Marković dobro uočio da je “međa granica, i to ona granica koja često dijeli život od smrti, ljude od neljudi, hrabre od kukavica…“
Marković je rođen 10. decembra 1975. godine u Zvorniku, osnovnu školu završio je u Milićima, a Tehničku vojnu školu u Kruševcu, dok danas radi kao profesionalno vojno lice u Sarajevu.
