Savjet bezbjednosti UN mogao bi da zatraži od pravnog savjetnika UN Elinor DŽejn Brit Hamaršeld mišljenje o tome da li je odluka Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira od 27. maja 2021. godine o postavljenju Kristijana Šmita bila u skladu sa procedurama za imenovanje visokih predstavnika.
U tekstu na sajtu UN u vezi sa polugodišnjom debatom Savjeta bezbjednosti o stanju u BiH 12. maja navedeno je da uloga OHR-a i legitimitet Kristijana Šmita ostaju ključna pitanja koja izazivaju razdor u vezi sa situacijom u BiH.
Podsjeća se da Kina i Rusija ne priznaju Šmita kao visokog predstavnika i da su pozvale na zatvaranje OHR-a.
Zapadne članice Savjeta, uključujući Francusku, Veliku Britaniju i SAD, tradicionalno se protive nametanju vremenskog okvira za zatvaranje OHR-a bez pozivanja na agendu “5+2”, koja predstavlja skup od pet ciljeva i dva uslova koje je utvrdio PIK i koji moraju biti ispunjeni prije zatvaranja OHR-a.
Od pravnog savjetnika UN može se tražiti i mišljenje o procedurama za imenovanje visokih predstavnika u BiH prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Kako je navedeno u tekstu, takvo mišljenje vjerovatno bi uključivalo analizu postupanja Savjeta po ranijim imenovanjima i procjenu da li je zakonski potrebno odobrenje Savjeta, jednoglasnost u Upravnom odboru ili saglasnost strana u BiH.
– Pružanjem autoritativne pravne osnove, zahtjev bi mogao da pruži zajedničku referentnu tačku za buduće diskusije Savjeta o OHR-u – navodi se u tekstu.
Ključno pitanje za Savjet je kako očuvati stabilnost u BiH. Napomenuto je da su vlasti Republike Srpske od oktobra 2025. godine preduzele korake koji su pomogli u smanjenju neposrednih tenzija.
– Јedna od opcija za članove Savjeta bila bi da izdaju saopštenje u kojem bi uzeli u obzir korake deeskalacije koje je Republika Srpska preduzela od oktobra 2025. godine – istaknuto je u tekstu.
Dodaje se da ta opcija ide uz potvrđivanje posvećenosti Savjeta suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH, i pozivajući sve strane da riješe preostale sporove kroz dijalog i u skladu sa ustavnim okvirom i sudskim odlukama BiH.
Navedeno je da se čini da su SAD promijenile svoj pristup BiH, čiji je predstavnik na debati u oktobru 2025. rekao da više ne teže izgradnji nacije ili snažnoj međunarodnoj intervenciji i da je došlo vrijeme za lokalna rješenja, predvođena lokalnim akterima koji predstavljaju tri konstitutivna naroda BiH.
U tekstu se dodaje da je odluka SAD da ukinu sankcije vlastima Republike Srpske označila znatno odstupanje od višegodišnje američke politike.
– Iako se čini da je ovaj pristup doprinio smanjenju političkih tenzija, njegova dugoročna održivost ostaje neizvjesna – napomenuto je u tekstu i kojem se dodaje da taj stav administracije nije jednako podržan širom Vašingtona.
Polugodišnja debata Savjeta bezbjednosti UN o BiH biće održana 12. maja. Sjednica je zakazana za 10.00 časova po istočnoameričkom vremenu, odnosno za 16.00 časova po istočnoevropskom.
