Srpska pravoslavna crkva slavi spomen na Mariju Magdalenu, u narodu poznatu kao Blaga Marija. Svetica je veoma poštovana, posebno među ženama.
Marija Magdalena je bila rodom iz gorskih predela Sirije, oko grada Magdale, zbog čega je i dobila ime Magdalena.
Poznata je u narodu kao Blaga Marija. Postala je vijerna sljedbenica Isusa Hrista tokom njegovog zemaljskog života. Pravoslavna crkva smatra je ravnom apostolima.
Kada su razapeli Hrista, pod krstom na Golgoti sa presvetom Bogorodicom stajala je i Marija Magdalena.
Nakon Hristovog vaskrsenja, ona postaje propovednica. Tri puta je posjetila Hristov grob, a poslije Vaskrsenja, Gospod joj se dva puta ukazao.
Caru Tiberiju darovala crveno jaje
Prema hrišćanskom učenju, posjetila je Rim, gdje je izašla pred cara Tiberija kome je darovala crveno bojeno jaje.
Postoji vjerovanje da je nam je od nje ostalo farbanje crvenih jaja za Vaskrs. Iz Rima je Marija Magdalena otišla u Efes, kod apostola Jovana Bogoslova i tu je nakon nekog vremena umrla.
Njene svete mošti kasnije su prenijete u Carigrad gdje je sahranjena u njoj posvećenom ruskom hramu.
Razni običaji i vjerovanja
Spada u nepokretne praznike i, iako nema “crveno slovo” u crkvenom kalendaru, toga dana se, kao ni na Ognjenu Mariju i Svetu Petku ništa ne radi u kući niti u polju, da se svetica ne bi uvrijedila.
Za praznik Blage Marije vezani su razni običaji i vjerovanja, a jedan od njih jeste da se izbjegavaju teški fizički poslovi, te da se dan provede u miru, odmoru i molitvi.
Marija Magdelena se u pravoslavnom svijetu smatra za veliku zaštitnicu žena. Vjeruje se da na njen praznik, žene odu u crkvu, pomole joj se i zapale svijeću, mogu tražiti ispunjenje jedne želje i svetiteljka ih neće odbiti.
Prema narodnom vjerovanju, bila je sestra Svetog Ilije pa su zato moguće vremenske nepogode, grmljavinu i grad u narodu kaže da “brat i sestra razgovaraju”.
