Pravoslavni vernici danas slave krsnu slavu Svetog Nikolu.
Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Nikolu Čudotvorca, jednog od najvećih hrišćanskih svetitelja, zaštitnika putnika, moreplovaca, ribara i splavara.
Procenjuje se da skoro polovina pravoslavaca u Srbiji slavi Svetog Nikolu. Ranijih godina važila je izreka da ko ne slavi svetog Nikolu, onda ide u goste.
Sveti Nikola je bio čudotvorac, zaštitnik dece, moreplovaca, siročadi, mornara, siromašnih, putnika, trgovaca, čak i lopova. On je rođen u Maloj Aziji, u oblasti Likija, oko 270. godine naše ere. Poznato je da je ovaj svetac rasprodao porodično imanje i podelio ga sirotinji. Zato je proglašen za hrišćanskog svetitelja kojem su se ljudi obraćali za pomoć u vreme bolesti, nemaštine ili nekih nesreća. Veruje se da je svima pomogao.
Slavite posnu. Svetog Nikole pada u vreme velikog božićnog posta. Tradicija je da se za Nikoljdan pripremaju posna jela.
Darujte djecu
Budući da je Sveti Nikola poznat i kao zaštitnik dece, od davnina je postojao običaj da se na dan kada se ovaj sveatc slavi, daruju deca orasima, jabukama i slatkišima. Tokom noći, dok deca spavaju, Sveti Nikola bi ima ostavio darove u cipele ili pokraj prozora. Deca bi naročito za taj dan, očistila svoje cipele i stavila ih blizu kreveta kako bi se ujutru prvo njima obradovala.
Lađari pucaju iz topova
Na ovaj praznik, gde god da se nađu, lađari spuštaju sidra. Zaustavljaju lađe dok se mornari pomole svetitelju i onda nastavljaju put. Pripremaju topove za paljbu odajući počast svome zaštitniku. Na ovaj način slavu je obeležavao i knez Miloš Obrenović.
Oprostite drugima dugove
U Vizantiji je na Svetog Nikolu bio običaj da se na taj dan amnestiraju zatvorenici. U narodu postoji verovanje da će onome ko danas oprosti dug sledeća godina biti bogata i plodna. Postoji i verovanje da danas ne treba nikoga podsećati na dug, niti mu dodatno otežavati položaj zbog toga što je dužnik.