Ravna planina banerRavna planina baner

Zanimljivosti

Sutra je Sveta Petka, zaštitnica žena- saznajte koja se vjerovanja vežu za taj dan

26 Oktobar 2021
4 min.
Sutra je Sveta Petka, zaštitnica žena- saznajte koja se vjerovanja vežu za taj dan

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslaviće sutra praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatijoj kao Sveta Petka, kao pomen na dan kada je ova svetiteljka okončala ovozemaljski život.


Prepodobna mati Paraskeva rođena je u Epivatu i, prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja. Roditelji su joj bili imućni i pobožni, a osim nje imali su i sina Jevtimija, koji je kasnije postao poznati episkop maditski.

Nakon smrti roditelja, djevica Petka, željna podvižništva Hrista radi, otišla je u Carigrad, pa u jordansku pustinju, gdje se podvizavala do starosti. Tada joj se javio anđeo Božiji i rekao joj da se vrati u otadžbinu.

U Epivatu je proživjela još dvije godine u neprestanom postu i molitvi i onda je predala dušu Gospodu. Upokojila se u 11. vijeku i na njenom grobu počela su se dešavati razna čuda, najčešće izlječenja. Njene čudotvorne mošti prenesene su u Carigrad.

Bugarski car Asen je mošti svetiteljke 1238. godine prebacio u Trnovo u Bugarskoj, a padom tog područja pod Turke, sultan Selim je njene mošti odnio u Carigrad. Na molbu kneginje Milice, žene srpskog kneza Lazara, mošti svetiteljke prenesene su u Srbiju u Beograd i 125 godina bile su položene u kapeli na Kalemegdanskoj tvrđavi.

Mošti Svete Petke sada su u Rumuniji u Jašiju, gradu koji se smatra velikim svetilištem i mjestom hodočašća, ne samo za pravoslavne, već za sve koji vjeruju u njenu moć iscjeljenja.

Na ikoni je Sveta mati Paraskeva predstavljena u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.

Sveta Petka je u srpskom narodu veoma poštovana i važi za zaštitnicu žena. Veliki broj ljekovitih izvora nosi ime Svete Petke, a jedan od njih, sa čudotvornom i ljekovitom vodom nalazi se u Beogradu, na Kalemegdanskoj tvrđavi, mjestu gdje su njene mošti dugo počivale.

Sveta Petka je zaštitnica i kapele na Kalemegdanu, gdje se svake godine, poslije liturgije u Crkvi Ružici koja je u neposrednoj blizini, organizuje litija.

Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se vjeruje da iscjeljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuva mali prst svetiteljke.

Narodna vjerovanja i običaji

Narodna vjerovanja kažu da na dan Svete Petke ne smije da se pere veš, da se šije, da se radi težak posao, pogotovu to ne treba da rade žene.

Na Svetu Petku, dešavala su se velika čuda. Mnogi bolesni su ozdravili na taj dan. Zato ljudi sa zdravstvenim problemima čekaju ovaj praznik vjerujući da će im svetiteljka pomoći.

U beogradskom naselju Železnik nalazi se čudotvorni izvor velike hrišćanske svetiteljke – Svete Petke.

Legenda kaže da je izvor nastao kao izraz zahvalnosti oca, zbog čudesnog izlečenja svoje bolesne kćeri.

Bogati i ugledni ostružnički trgovac ovim putem često je vodio kod ljekara svoju ćerku, slijepu od rođenja. Na jednom od takvih proputovanja, zastali su pored izvora malo da se okrijepe, umiju i popiju malo hladne izvorske vode. Sledeće jutro, djevojčica je uzviknula da vidi svjetlost. Tu noć u snu trgovcu se javila Sveta Petka. Kao znak zahvalnosti, na tom mjestu bogati trgovac je uredio izvor i postavio mermernu ikonu Svete Petke.

Prema predanju, čudotvorni izvori Svete Petke nastali su prilikom prenošenja njenih svetih moštiju, iz Carigrada, preko Srbije, dalje putem za Rumuniju do grada Jaši.

Na svim mjestima gde je povorka zastajala da prenoći, nastajao je čudotvorni izvor sa svetom i ljekovitom vodom.

Vjerovanja na veče uoči Svete Petke

Prema narodnom vjerovanju veče uoči Svete Petke ima posebno značenje. Posle večere obično se ide na spavanje. Obavezno se treba tri put prekrstiti, pa izgovoriti molitvu: ”Pomozi Bože, Sveta Petko i Sveta Nedeljo, oprosti nam ako smo što pogrešili; pomozi mi i sačuvaj me Bože od tuđe bijede neviđene; sačuvaj me od rđavih misli; pomozi sutrašnji danče; daj Bože zdravlje, dobro da spavam, rđavo da ne snim, već smilje i bosilje; daj Bože zdravlje, sreću i napredak i da zdravi i živi dočekamo sutrašnji dan!

Ovako se obično molio samo domaćin, a žene i djeca se samo triput prekrste. Posle molitve se spava. Glava se uvijek tokom spavanja okreće istoku, jer se tako valja. Jedna ruka se stavi pod glavu, a druga pruži. Uvijek se leže na desnu stranu, jer se tako valja. Gdje ima djece, soba se okadi tamjanom, da se djeca ne bi u snu plašila.

Povezani članci

Velika Britanija: Na velikom putu u najmanjem automobilu na svijetu

Aleks Orkin iz Velike Britanije odlučio je da sjedne u najmanji automobil na svijetu i pređe ovu državu cijelom dužinom. Za to putovanje od 1.400 kilometara biće mu potrebno dvije do tri nedelje. Automobil, zvani Pil P50, dugačak je 137, a visok 120 centimetara. Teži 59 kilograma i može da dostigne brzinu od 56 kilometara […]

Slavimo Svetog Platona: Svetac koji je izdržao 18 dana bez hrane i vode zbog vere u Hrista

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Svetog mučenika Platona. Rođen je u Ankiri Galatijskoj i bio je hrišćanin po rođenju i vaspitanju. Platon nije skrivao svoju vjeru u Hrista nego je javno propovjedao. Zbog toga je bio izveden na sud pred načelnika Agripina, gdje je izložen mučenju. Kada ga je načelnik počeo savjetovati […]