Sjednica Skupštine Crne Gore na kojoj će se raspravljati o prijedlogu za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića biće održana danas.
Inicijativu je pokrenula opoziciona Demokratska partija socijalista /DPS/ krajem avgusta, nakon što je Mandić uputio telegram saučešća porodici generala Ratka Mladića.
Poslanik DPS-a Aleksandra Despotović rekla je da očekuje da pojedini politički činioci “poslušaju glas evropskih zvaničnika i obezbijede raspravu o tom važnom pitanju”.
Iz vladajućeg Pokreta Evropa sad, premijera Milojka Spajića, saopštili su da će glasati protiv te inicijative.
Pokret Evropa sad zajedno sa Novom srpskom demokratijom Andrije Mandića, Demokratama, Socijalističkom narodnom partijom i partijama koje predstavljaju manje brojne narode, osim hrvatskog, čini vladajuću koaliciju.
Protiv inicijative za smjenu izjasnile su se i Socijalistička narodna partija i Ujedinjena Crna Gora, dok je poslanički klub Demokratske narodne partije saopštio da neće prisustvovati sjednici.
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj rekao je da ne podržava nešto što iniciraju politički subjekti koji ne žele ravnopravnost.
Opozicioni Građanski pokret URA najavio je da će glasati za inicijativu DPS-a, kao i Evropski savez i Hrvatska građanska inicijativa.
Za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore potrebna je većina glasova prisutnih poslanika, uz uslov da je obezbijeđen kvorum.
Da bi sjednica uopšte počela, neophodno je prisustvo najmanje 41 poslanika.
Ovo je treći put da DPS pokušava da smijeni Mandića sa mjesta predsjednika Skupštine.
Mandićevu smjenu traže i Hrvatska i dio država EU zbog navodnog “veličanja ratnog zločinca”.
Na veličanje terorističke tzv. OVK i četvorice njenih čelnika, među kojima je i Hašim Tači, nakon izricanja prvostepene presude u Specijalizovanim većima suda tzv. Kosova u Hagu, u Crnoj Gori, ali ni u Hrvatskoj, ni u Briselu, niko nije reagovao.
Bivši premijer i predsjednik privremenih prištisnkih institucija Tači, koji je bio politički lider terorističke tzv. OVK, prvostepeno je osuđen na 25 godina zatvora.
Četvorica albanskih lidera osuđena su na ukupno 81 godinu zatvora, a potpredsjednik crnogorske Vlade i ministar Nik Đeljošaj saopštio je da je takva presuda neprihvatljiva, da je “borba OVK bila oslobodilačka” i da se nada da će, kao i u slučaju hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača, ona biti poništena u žalbenom postupku.
