Bosna i Hercegovina i Hrvatska danas bi trebale potpisati sporazum kojim bi se otvorila realizacija projektu Јužne interkonekcije, a vjeruje se da bi u prisustvu visoke američke delegacije to moglo da se desi na dvodnevnom samitu u Dubrovniku, koji počinje danas.
Pregovarački timovi usaglasili su konačni tekst, a u ime BiH sporazum bi trebalo da potpiše Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara, dok bi u ime Hrvatske to trebalo da učini premijer Andrej Plenković, premijer te zemlje.
Kako javljaju hrvatski mediji, američku delegaciju predvodiće Kris Rajt, američki ministar energetike, koji je u nekoliko navrata lično urgirao da se ovaj projekat provede.
U medijima se mnogo spekulisalo o mogućem stavu EU o ovom projektu, a pojedini mediji su, kao što smo već pisali, smatrali da bi moglo doći do zaoštravanja odnosa između Brisela i Vašingtona.
Ovim dokumentom definisani su temelji saradnje na izgradnji gasne mreže koja će povezati Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Projekt obuhvata izgradnju dionica s obje strane granice, s glavnim pravcem od Zagvozda preko Posušja, Tomislavgrada, Kupresa i Bugojna do Novog Travnika.
Uz glavni vod planirani su i dodatni pravci prema Mostaru, odvojci za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Јajce i Čapljinu, kao i dionica Kladanj – Tuzla.
Obaveze BiH
U Delegaciji EU za Nezavisne podsjećaju na obaveze BiH koje su preuzete procesom pristupanja EU, Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, ali i Reformskom agendom. Takođe navode da BiH ima kao svoj strateški cilj integracije u EU, zbog čega se od BiH očekuje da uskladi svoje zakonodavstvo i standarde s onima u EU, uključujući i oblast energetske politike.
– EU ima ambiciozan cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Takođe preduzima mjere za jačanje energetske nezavisnosti i smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva. To uključuje potpunu zabranu uvoza ruskog gasa do septembra 2027. godine. BiH ima ogroman potencijal za obnovljive izvore energije, a fokus energetske politike EU u BiH je podrška zemlji da taj potencijal iskoristi – navode, i podsjećaju da EU obezbjeđuje znatnu finansijsku podršku za prilagođavanje energetskim politikama EU.
– Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Luiđi Soreka uputio je pismo predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH Borjani Krišto i premijeru Federacije BiH Nerminu Nikšiću, podsjećajući na obavezu BiH iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i procesa pristupanja EU da nacrte zakona dijeli s relevantnim službama Evropske komisije, uključujući i u sektoru energetike. Svako drugačije tumačenje ovog pisma je pogrešno – naglašeno je.
Namjera EU nije da minira ili potkopa sporazum BiH
Ova napomena je važna jer praktično potvrđuje pisanje “Nezavisnih” da namjera EU nije da minira ili potkopa sporazum BiH s investitorom iz SAD, već da skrene pažnju da taj projekat mora da bude u skladu s evropskim standardima.
Takođe smo već pisali da imamo potvrdu iz američkih diplomatskih krugova da će projekat poštovati evropske norme.
Osim Amerike, ovaj projekat podržava i Hrvatska, čiji predstavnici ne kriju zadovoljstvo da je konačno počela finalna faza priprema za realizaciju projekta.
Osim Amerike, ovaj projekat podržava i Hrvatska
Branko Bačić, potpredsjednik Vlade Hrvatske, u Širokom Brijegu je naglasio da je ovaj projekt važan za energetsku sigurnost obje zemlje.
– Taj je projekt važan za Bosnu i Hercegovinu, ali je važan i za Hrvatsku, i zbog toga je hrvatska vlada čvrsto stala iza njega – rekao je i ministar Bačić.
– Njime će se doprinijeti energetskoj sigurnosti i opskrbi plinom BiH i u tom smislu naš LNG terminal na Krku još dodatno pomaže u sigurnosti i stabilnosti – rekao je Bačić.
Ono što i dalje nije jasno je konačna vrijednost ovog projekta. Za sada je sigurno jedino da će se izgraditi gasni interkonektor od granice s Hrvatskom kod Posušja do Novog Travnika.
Govori se o izgradnji još nekoliko gasnih centrala, ali postavlja se pitanje smislenosti takvog projekta ako će se BiH pridržavati energetskih politika EU. Osim toga, u BiH su zastali projekti obnovljivih izvora energije, poput velikih hidrocentrala, iako ti projekti uživaju podršku EU i imaju jasnu finansijsku osnovu.
