U Hrvatskoj je u javnu raspravu pušten Nacrt predloga zakona o primjeni nuklearne energije u civilne svrhe, koji je izradila radna grupa sastavljena od niza stručnjaka na tom području, a što je zapravo prvi ozbiljniji pravni korak u dugotrajnom i skupom procesu gradnje prve nuklearne elektrane na hrvatskoj teritoriji.
Ministar privrede Hrvatske Ante Šušnjar poslednjih je meseci često nastupao u javnosti sa idejom da Hrvatska izgradi svoju nuklearnu elektranu, što bi u ovim novim geopolitičkim okolnostima i trendovima napuštanja fosilnih goriva, kao i u vreme AI revolucije i potreba za ogromnim količinama električne energije, državi donijelo stabilnost elektroenergetskog sistema i uticalo na smanjenje emisija štetnih gasova.
Iz Nacrta predloženog zakona je jasno da će se Hrvatska u budućnosti itekako oslanjati na nuklaernu energiju. Plan je da trećina struje do 2040. dolazi iz nuklearnih izvora.
Prema mišljenju stručnjaka, Hrvatska ima tri opcije – da gradi svoju nuklearku, da se osloni na niz malih nuklearnih reaktora ili da sa Slovenijom gradi drugi blok NE Krško.
Dio stručnjaka smatra da bi upravo mali nuklearni reaktori mogli biti rješenje.
Kao potencijalne lokacije najčešće se čuju dvije koje su i ranije bile razmatrane, a riječ je o mestu Tanja kod Erduta i Prevlaci kod Ivanić-Grada.
Prema pisanju hrvatskih medija, odluku da li će se Hrvatska opredijeliti za gradnju drugog bloka NE Krško, donijeće politika.
U međuvremenu, Hrvatski sabor je već donio odluku da će pogone za odlaganje nuklearnog i industrijskog otpada graditi na na Trgovskoj gori, uz samu granicu sa Bosnom i Hercegovini.
