Ravna planina banerRavna planina baner

BiH

U toku sanacija kupole na a Hramu Preobraženja Gospodnjeg u Pofalićima

08 Novembar 2022
2 min.
U toku sanacija kupole na a Hramu Preobraženja Gospodnjeg u Pofalićima

Na Hramu Preobraženja Gospodnjeg u Sarajevu u toku je sanacija dotrajale konstrukcije i zamjena crijepa na kupoli, što će koštati više od 50.000 KM.


Starješina hrama protojerej-stavrofor Čedomir Đelmo rekao je Srni da sanacija podrazumijeva zamjenu crijepa i dijela dotrajale krovne konstrukcije.

“Kupola na Hramu je prokišnjavala jer je sanacija izvedena 2000. godine veoma nekvalitetno urađena. Zato samo sada, uz pomoć Boga, pristupili ovom poslu. Nadamo se da će radovi biti okončani za desetak dana, te da će sve biti popravljeno i dovedeno u prvobitno stanje, kako je previđeno projektom”, ukazao je Đelmo.

Đelmo je rekao da je teško predvidjeti koliko će ukupno koštati zamjena krova na kupoli, s obzirom da su cijene materijala veoma porasle, ali da će vjerovatno biti potrebno više od 50.000 KM.

Prema njegovim riječima, za narednu godinu planirana je i sanacija ostatka krova na Hramu, pošto je sada zamijenjen samo oštećeni crijep.

Radove, koji su počeli 24. oktobra, finansijski su pomogli Mitropolija dabrobosanska, Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica Federacije BiH /FBiH/, grad i Kanton Sarajevo, kao i opštine Novo Sarajevo i Centar.

Hram Preobraženja Gospodnjeg u Sarajevu izgrađen je 1940. godine prilozima pravoslavnih Srba Dolačke parohije i brojnih vjernika iz drugih parohija.

Osveštan je 8. septembra 1940. godine u prisustvu patrijarha srpskog Gavrila, mitropolita dabrobosanskog Petra, više episkopa, sveštenika i oko 50.000 vjernika.

Dva puta je zatvaran i skrnavljen. U periodu od 1941. do 1945. godine zatvorila ga je vlast Nezavisne Države Hrvatske, a sveštenike protjerala.

U posljednjem ratu hram je bio opljačkan. Obnova je počela 1995. godine dolaskom nadležnog paroha i parohijana. Postavljena je nova instalacija, završeno oslikavanje hrama, obnovljena zidna ograda, te očišćena fasada.

SRNA

Povezani članci

Graorac: Čemerno- mjesto tuge i srpskog stradanja

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac ocijenila je da je poražavajuće to što ni nakon 34 godine niko nije odgovarao za masakr nad 30 srpskih civila i vojnika u selu Čemerno kod Ilijaša koji su ubijeni samo zato što su bili Srbi i kao takvi bili nepoželjni na […]

Dodik: Nikada ne smijemo da zaboravimo Čemerno da se čemer iz 1992. ne bi ponovio

Predsjednik Milorad Dodik izjavio je da skoro nema mjesta u Republici Srpskoj i FBiH koje nije obilježeno kao mjesto velikog srpskog stradanja, ugašenih ognjišta, protjeranih Srba, a najbrojnija su na području sarajevsko-romanijske regije, posebno na početku građanskog rata u BiH. ​”Jedno od takvih mjesta je i Čemerno, selo kod Ilijaša, koje ni ne traži velike […]