Dugi niz godina istina o strašnim zločinima koje su nad Srbima u Starom Brodu kod Višegrada počinile ustaše predvođene Jurom Francetićem bila je potiskivana jer je namjera tadašnjih komunističkih vlasti bila da bude zaboravljen, ali to se nije desilo niti će ikad, izjavio je NJegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom.
Mitropolit Hrizostom, koji je u Starom Brodu kod Višegrada služio parastos žrtvama pokolja u ovom mjestu stradalim na praznik Mladenci 1942. godine, istakao je da je razmjera i bestijalnost ovog ustaškog zločina nad nevinim srpskim civilima zapanjujuća i čovjeku neshvatljiva.
“Istina je da je 1942. godine na hiljade Srba bježalo od ustaša iz Sarajeva i romanijskih opština tražeći spas, ali je većina njih ovdje doživjela stravičnu smrt. Iz svjedočenja preživjelih, vidljive su sve muke kroz koje su prošli, kako djeca tako i stari, mladići, djevojke. Mnogi su se bacili u valove hladne Drine da bi sačuvali ono što je kod čovjeka najvažnije, a to su čestitost, obraz, dostojanstvo, nisu htjeli da ih oskrnave neprijatelji”, rekao je mitropolit Hrizostom.
Mitropolit je istakao da su ovi stradalnici srpskog roda istinski mučenici i zaslužuju vječni pomen. “Svake godine se sjećamo njihovih muka i patnji i ne smijemo ih nikada zaboraviti”, poručio je mitropolit Hrizostom.
Spasoje Đerić koji je imao samo četiri godine u vrijeme zločina u Starom Brod pamti potresne scene kada su ustaše klale ljude i bacale u Drinu.
“Bio sam blizu rijeke, bilo je mnogo naroda, mnoge vatre su gorjele. Ustaše su okružile narod, svi su počeli jaukati. Klali su i u Drinu bacali ljude”, ispričao je Đerić.
Načelnik sokolačke opštine Milovan Bjelica rekao je da je do sada identifikovano 6.150 imena žrtava strašnog zločina iz Rogatice, Olova, Kladnja, Pala, Sokoca i Han Pijeska.
“Zahvaljujući piscu Momiru Krsmanoviću koji je otrgao od zaborava ove stravične događaje, mi se okupljamo, a njegova djela se prevode na engleski, francuski, kako bi u svijet otišla isitna o ovom zločinu”, istakao je Bjelica.
On je naglasio da se nikada ne smije zaboraviti šta se ovdje desilo, a posebno zahvalio učenicima koji su danas ovdje došli.
Načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević rekao je da se svake godine sve više ljudi, pogotovo mladih posjećuje Spomen-muzej u Starom Brodu radi odavanja počasti žrtvama.
“U maju će biti centralno obilježavanje i ovo je prilika da i tada dođu svi, kako bi zajedno poslali poruku koja treba da ode u svijet”, naglasio je Đurević.
U Starom Brodu mitropolit Hrizostom danas je služio parastos srpskim žrtvama, a potom su položeni vijenci kod spomen-obilježja i cvijeće u rijeku Drinu.
Pomenu u Starom Brodu prisustvovali su predstavnici boračkih organizacija gornjodrinske regije, te učenici iz Višegrad i Rogatice.
Tokom ustaške ofanzive mučki je ubijeno više od 6.000 Srba sa područja Sarajeva, Sokoca, Olova, Kladnja, Rogatice, Han Pijeska i Višegrada, koji su pokušali da pređu rijeku Drinu i potraže spas u Srbiji. Jedan broj ljudi se utopio u rijeci Drini, bježeći od ustaša.
Najmasovnije ubijanje je izvršeno 22. marta 1942. godine, ali su ubijanja trajala i do početka maja 1942. godine.
U Starom Brodu je u osveštan Spomen-muzej starobrodskim žrtvama u okviru obilježavanja 77 godina od stradanja više od 6.000 Srba Sarajevsko-romanijske regije.
U Spomen-muzeju postavljeno je 27 skulptura sa 39 likova, koje simbolizuju zbijeg i ulazak srpskih majki sa djecom u naručju u nabujalu Drinu.
Spomen-muzej osveštao je NJegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom sa sveštenstvom. Spomen-muzej je uradio arhitekta Novica Motika iz Zvornika, a izgradnju su finansirali Miodrag Davidović Daka i Spasoje Albijanić.
