Ravna planina banerRavna planina baner

Tema

Vašington od Australije pravi nosač aviona

19 Mart 2023
9 min.
Vašington od Australije pravi nosač aviona

Australija bi nakon 2030. godine mogla postati velika vojna baza za američke podmornice na nuklearni pogon, što će, prema mišljenju pojedinih analitičara, pretvoriti ovu ostrvsku zemlju u svojevrsni “američki nosač aviona”, koji bi onda bio korišćen za eventualni vojni obračun sa Kinom.

Da sve ide u tom pravcu, govore i podaci da je Australija još tokom prošle godine dozvolila američkim nuklearnim bombarderima B-52 da budu stacionirani u ovoj zemlji. Laburistička vlada tada se saglasila da proširi prisustvo američkih vojnih kapaciteta u toj zemlji.

Zbog svega ovog, ali i sve zategnutijih odnosa oko Tajvana, u svijetu se sve otvorenije vodi polemika o tome da li je sve ovo priprema, odnosno uvod u rat Kine i SAD, na šta možda ukazuje i to da Vašington sve više svog vojnog osoblja prebacuje u zemlju kengura. Razlog – jer se ova zemlja nalazi dalje od kineskog kopna i od američkih baza kao što je Guam, koje bi eventualno mogle biti uništene kineskim raketama srednjeg ili kratkog dometa. Da je u glavama čelnika sadašnje američke administracije rat jedna od opcija, možda najbolje ilustruje podatak da su 2021. godine SAD, Australija i Ujedinjeno Kraljevstvo napravili vojni savez, svojevrsnu kopiju NATO pakta, nazvan AUKUS.

Moćno oružje

Ovi strahovi su produbljeni i nakon što je nedavno saopšteno da će do 2030. godine Australija, a u okviru potpisanog i dogovorenog vojnog savezništva ove tri zemlje dobiti, odnosno kupiti tri američke nuklearne podmornice klase “virdžinija”. Ona će na taj način postati tek druga zemlja u svijetu, poslije Velike Britanije, kojoj je odobren pristup američkim pomorskim nuklearnim tajnama.

Nakon toga planirano je da Velika Britanija i Australija započnu izgradnju modifikovanih nuklearnih podmornica klase “astute”, zasnovanih na američkoj vojnoj tehnologiji. Iako još nije donesena odluka o budućoj bazi za ove podmornice, luka Kembla smatra se kao najvjerovatnija lokacija.

Komentari američkog predsjednika Džoa Bajdena te britanskog i australijskog premijera Rišija Sunaka i Entonija Albaneza, nakon što su i zvanično objelodanili podatke o ovom “nuklearnom sporazumu” i paktu, zvučali su kao da se ove tri zemlje udružuju radi izgradnje civilne infrastrukture. Ali Bajden, Sunak i Albanez, nažalost, nisu o tome razgovarali.

Bilo je riječi o moćnim i prije svega ofanzivnim podmornicama na nuklearni pogon, koje spadaju među najnaprednije i najmoćnije sisteme naoružanja na svijetu. Za razliku od podmornica sa konvencionalnim pogonom, one mogu da putuju na velike udaljenosti bez dopunjavanja goriva. One su brže, tiše i sposobnije da izbjegnu neprijateljske snage. Teže ih je uočiti od standardnih podmornica. Pored toga što pod vodom mogu ostati mjesecima, nose veći teret, ispaljuju projektile sa veće udaljenosti. Njihovo stacioniranje u Australiji, smatraju analitičari, ključno je za američko prisustvo i uticaj u ovom regionu, a ova država će na ovaj način postati i sedma država na svijetu koja upravlja podmornicama na nuklearni pogon, poslije SAD, Velike Britanije, Francuske, Kine, Indije i Rusije.

Spremanje za rat

Mejnstrim australijska štampa je ovaj događaj propratila objavljujući da Australija, nakon što dobije ove podmornice, neće više biti “sila srednjeg reda”, objašnjavajući da “zemlje koje žele da projektuju moć daleko izvan svojih obala ostvaruju takvu akviziciju”.

Naveli su i da će ove podmornice na nuklearni pogon omogućiti australijskoj mornarici da stigne do Južnog kineskog mora i Istočnog kineskog mora, ne navodeći i šta bi one tamo radile, ali se iz naslovnih strana može naslutiti, a sa kojih je poručeno da Australija mora da se “pripremi za neminovni ra­t protiv Kine”.

U njima se čak poziva na stacioniranje nuklearnog oružja i raketa dugog dometa u sjevernoj Australiji, uvođenje masovnog regrutovanja i pripreme da zemlja ugosti čak 200.000 američkog vojnog osoblja.

Nezavisni analitičari ocjenjuju kako Amerika na ovaj način Australiju želi vojno i strateški ojačati prije potencijalnog rata sa Kinom. Uostalom, to je u svom govoru “otkrio” i britanski premijer poručujući da Kina ima fundamentalno različite vrijednosti od zapadnih i da je ona u posljednje vrijeme “sve autoritarnija kod kuće i agresivnija u inostranstvu”. Sunak je na ovaj način poručio Pekingu da će ove tri zemlje sve uraditi kako bi sačuvale postojeći svjetski poredak, odnosno globalnu dominaciju američkog imperijalizma, jer ekonomski uspon Kine predstavlja opasnu i neprihvatljivu prijetnju.

Bacanje mamca

SAD vrše ogromno vojno jačanje širom Indo-Pacifika otkako su 2011. godine uradile “zaokret prema Aziji”. Glavni američki stratezi otvoreno su tada priznali da je to motivisano strahom od kineskog ekonomskog uspona i relativnog pada američkog imperijalizma.

Tajvan je samo izgovor. SAD i njihovi saveznici su nastojali da ga transformišu u žarište. Uzastopne američke vlade, počevši od Obame, potkopale su dotadašnji status kvo.

Američki vojni stratezi, “jastrebovi”, ne kriju da je militarizacija Australije centralna za strategiju “vazdušne morske bitke” koju je zacrtao Pentagon. U ratu sa Kinom, Australija bi igrala ulogu takozvanog “južnog sidra”. To bi bila polazna platforma za ofanzivne operacije širom regiona, uključujući i Kinu. I to bi sprovelo pomorsku blokadu ključnih brodskih ruta na koje se Kina oslanja za najveći dio svoje trgovine.

Kritičari ove militarizacije prostora Indo-Pacifika smatraju da je američki rat s Rusijom u Ukrajini samo uvod u onaj veći s Kinom. Navode da, baš kao što je Pentagon podstakao Rusiju na “oslabljujući” rat u Ukrajini, tako SAD sada “mame” Kinu da napadne Tajvan. Cilj ove krajnje nepromišljene politike je, ističu, isti u svakom slučaju, a povezan je sa ogromnom i sve dubljom krizom globalnog kapitalizma.

Reagujući na najavljeno slanje nuklearnih podmornica Australiji, iz Pekinga je poručeno da će Kina nastaviti sa modernizacijom vojske kako bi stvorila “veliki čelični zid”. Australija, Britanija i SAD su upozorene da koračaju “opasnim putem”.

Niski udarci

Sagovornici “Glasa Srpske” smatraju kako je otvoreni rat SAD i Kine i dalje malo vjerovatan u neko dogledno vrijeme. Prema riječima bivšeg načelnika Uprave za strategijsko planiranje Vojske Srbije, a danas načelnika Katedre bezbjednosti na Fakultetu za poslovne studije i pravo u Beogradu, general-majora u penziji Božidara Force, iako sve liči na pripremu nekog skorog rata, teško je da će do njega i doći na prostorima Indo-Pacifika.

– Kina je u gotovo svim strateškim dokumentima označena kao neprijatelj broj jedan, ali smatram da ni Pekingu, ni Vašingtonu trenutno ne odgovarao scenario koji bi vodio ka nečem mnogo opasnijem. Mislim da će se nastaviti sa igrama. Prvo će Kinu optužiti zbog položaja Ujgura, za kršenje ljudskih prava na Tibetu, te gušenje autonomije u Hongkongu. Vašington, pored toga, godinama radi na integracijama u tom regionu, pokušavajući da obezbedi što više potencijalnih saveznika. Kao prvo, tu je obaveštajni savez “Pet očiju”, koji čine SAD, Velika Britanija, Kanada, Australija i Novi Zeland, onda i KVAD u kom su SAD, Indija, Japan i Australija te, naravno AUKUS. Na ovaj način Vašington ulazi u srce Azije, pokušavajući potisnuti kineski uticaj – pojašnjava Forca.

Sve se svodi, kako kaže, na suzbijanje kineske moći i uticaja na prostorima Indo-Pacifika. U tom kontekstu, navodi, treba posmatrati sve posljednje poteze Vašingtona, pa i isporuku nuklearnih podmornica Australiji.

– Cilj je da se Kina sabije unutar svojih granica. Sve ovo je pokrenuto i zbog kineske inicijative “Pojas i put”, koju su Amerikanci već uspeli da izbace iz Evrope. Ne treba zaboraviti da moreuz Malaka već odavno kontroliše Amerika, a kroz koji se transportuju ogromne količine nafte. I pomenute podmornice treba da obezbede da tako i ostane. Mislim da je to njihova strategija, jer ne mogu dozvoliti da Kina postane najveća ekonomska i vojna sila u svetu, što bi onda ugrozilo američke hegemonističke interese. Sve ovo je Amerika uspela da ugura i u sve strategije NATO saveza, ali i, nažalost, Evropske unije. Da zaključim, sva ove tenzije gotovo i da nemaju veze sa Tajvanom, već sa zauzimanjem strateških trgovinskih i transportnih ruta, u nekom budućem, kako ga ja nazivam, klasterski podeljenom svetu – naglasio je Forca dodajući da postaje očigledno da od globalizacije nema ništa.

Strategija

Direktor Evroazijskog bezbjednosnog foruma iz Beograda Mitar Kovač smatra kako se iz strateških dokumenata koje je objavio Pentagon mogu vidjeti svi kratkoročni i dugoročni planovi Vašingtona, a što se, prije svega, odnosi na pitanje Tajvana, morskih i kopnenih puteva.

Smatra i da niko sa sigurnošću ne može reći da li će ili ne u nekoj skoroj budućnosti doći do otvorenog rata između ove dvije moćne sile.

– Generali najmanje o tome znaju. O tome odlučuju političari. Mislim da Kina sebi neće dozvoliti da prva uđe u ovaj rat, koji bi verovatno ugasio svetlo na planeti. Jedina opcija da do njega dođe jeste da bude pređena kineska crvena linija, da zapadne zemlje priznaju nezavisnost Tajvana. U tom slučaju je sve moguće, pa i da Peking pokrene svoju moćnu ratnu mašineriju. I ove nuklearne podmornice, koje treba dobije Australija, treba da budu deo te jedne vojne flote koja bi se eventualno koristila za obračun sa ratnom mornaricom Kine. Zbog toga Pentagon naoružava i Južnu Koreju, ali i Japan. U stvari, iza svega ovoga se krije američki strah od najava Pekinga da bi do 2030. godine Kina mogla značajno povećati svoje vojne efektive, pogotovo nosača aviona – kaže Kovač.

Bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer smatrao je da bi spoljna politika SAD trebalo da bude takva da Vašington ima bolje odnose sa Moskvom i Kinom, nego što to imaju međusobno Kina i Moskva. Očigledno je ta njegova doktrina zaboravljena, te da Bijela kuća svojim posljednjim potezima samo gura Kinu i Rusiju u još veći “zagrljaj”, stvarajući na taj način jednog izuzetno moćnog protivnika.

Kineski arsenal

Peking je u posljednjih desetak godina izgradio ogroman arsenal hipersoničnog oružja, koji je nazvan “ubice nosača”, s ciljem neutralizovanja američke mornarice i napada objekata na Pacifiku. Pokazao je svoju vojnu moć lansiranjem i dviju hipersoničnih nuklearnih raketa koje su obišle ​​svijet i “prkosile zakonima fizike”, kako su naveli kineski mediji. Američki odbrambeni zvaničnici vjeruju da Kina sada nadmašuje Rusiju u razvoju hipersoničnog oružja – koje se može kretati brzinama pet puta većim od brzine zvuka. Najnoviji kineski projektil DF-17 postao je potpuno operativan početkom januara. Radi se o balističkoj raketi dometa do 2.500 kilometara. Kina u svom arsenalu ima i interkontinentalnu balističku raketu DF-41. Projektil može nositi 10 nuklearnih bojevih glava s dometom većim od 14.000 kilometara, što ga čini sposobnim da pogodi bilo koju lokaciju na Zemlji. Sredinom prošle godine Kina se pohvalila i novim nosačem aviona. Riječ je o masivnoj vojnoj bazi smještenoj na ogromnom brodu koja ovom nosaču omogućuje dugotrajan boravak u morima na velikoj udaljenosti od Kine u slučaju potrebe ratnog djelovanja.

Povezani članci

Hoće li doći do pojeftinjenja čelika u BiH?

Cijena željeza u Kini, jednom od najvećih proizvođača i izvoznika ovog metala na svijetu, na najnižem je nivou od početka 2020. godine, te konstantno pada zbog slabe potražnje. Da li ovo znači da će doći do pojeftinjenja željeza, koji je osnovni materijal u građevinarstvu i u Bosni i Hercegovini, pitali smo stručnjake. Inače, na kineskom […]

Džatras: Šmit se ruga demokratiji i nastavlja napade na legitimna prava Srba

 Kristijan Šmit je potonuo na novi nivo licemjerja uzimajući sebi za pravo da umjesto naroda u BiH odlučuje za koga će moći da glasaju i da to naziva “demokratijom” i “izbornim integritetom”, čime se ruga tim pojmovima i nastavlja napad na zakonita prava Srba i narodni integritet Republike Srpske, izjavio Srni je ugledni američki analitičar […]