Momo Kapor je ostavio neizbrisiv trag u srpskoj književnosti i kulturi, bio je sarajevski pisac i više od toga, prognan iz Sarajeva kojem se trudio da podari plemeniti odnos prema životu, istaknuto je na književnoj večeri kojom je u Istočnom Novom Sarajevu završena manifestacija “Momo Kapor: čuvar adrese”.
O jednom od najznačajnijih domaćih književnika, slikara i publicista 20. vijeka govorili su akademik Matija Bećković, bivša političarka, diplomata i ljekar Sanda Rašković Ivić i dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči Darko Đogo.
Đogo je naveo da je imao priliku da prošeta ulicama Sarajeva i da se uvjerio da nije izložena nijedna Kaporova knjiga u nekoliko izloga sarajevske “Svjetlosti”.
On je naglasio da je pokušao da na neki način pokaže da je djelo Kapora jedno od temeljnih osnova na kojima postoji koncept Srpskog Sarajeva.
“Da bismo imali grad nije dovoljno da imamo samo beton, nego je potrebno imati kulturu koja će ovaj grad učiniti samorazumljivo dijelom srpskog kulturnog prostora kojem je Kapor pripadao”, rekao je Đogo novinarima.
Ukazao je da je Kapor proganjan iz Sarajeva nekoliko puta i da je poput sarajevskih Srba imao “jednu vrstu ambivalentne zaljubljenosti u Sarajevo”.
“Kapor je prognan iz Sarajeva, a gdje će naći svoje mjesto, nego u Srpskom Sarajevu koje je stvarao pjesmom, dolaskom i predavanjem studentima. Neophodan nam je Kaporov duh i šarm. Ne može čovjek uvijek da se nasmije, ali Kaporova sposobnost da i u najtežim životnim situacijama od tragedije napravi razlog da se nasmijemo, to je umijeće koje je sada neophodno više nego ikada”, rekao je Đogo.
Prema njegovim riječima, Kapor se za života vraćao i trudio da Sarajevu podari duhoviti i plemeniti odnos prema životu.
“Momo Kapor se širinom lika nije uklapao u sitnu čaršijsku računicu. On je bio sarajevski pisac, i više od toga, a Sarajevo nije opraštalo nečaršijske pisce”, rekao je Đogo.
Rašković Ivić izjavila je da je srećna i počastvovana što ima priliku da govori o Momi Kaporu, Sarajliji, Beograđaninu, građaninu svijeta koji je bio prijatelj njenog oca Jovana i njen kum.
Ona je navela da je Kapora dio Sarajeva volio i razumio, a dio nije.
Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Vladan Bartula istakao je da je Kapor svojim djelom i životom bio vezan za prostor Dalmacije, primorja, odnosno starih srpskih zemalja u kojima je volio da obitava i koji je govorio da se na primorju najljepše hvataju svjetlost i mediteranski mir.
Pokrovitelji i organizatori manifestacije su Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Kulturni klub “Fronesis”, grad Istočno Sarajevo, te opštine Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža.
Srpski književnik, slikar i novinar Momčilo Momo Kapor rođen je 8. aprila 1937. godine u Sarajevu, a preminuo je u Beogradu 3. marta 2010. godine.
Važi za jednog od najtalentovanijih srpskih intelektualaca 20. vijeka. Bio je član Senata Republike Srpske i Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.
Ostaće upamćen kao pisac čije se knjige čitaju “naiskap”, kao slikar, ali i novinar zbog čijih su kolumni kupovane novine.
