Ekonomske posljedice američkog i izraelskog napada na Iran već se osjete. Cijene nafte na svjetskim berzama porasle su za oko 10 odsto i dostigle 80 dolara po barelu. Analitičari upozoravaju da bi cijena u narednim danima mogla da dostigne i 100 dolara, ukoliko se kriza produbi. Cijene gasa u Evropi skočile su za skoro 50 odsto, nakon što je Katar, koji proizvodi oko 20 odsto tečnog prirodnog gasa i drugi je najveći izvoznik na svijetu, danas prekinuo proizvodnju.
Kada poskupi nafta, lančanom reakcijom poskupi sve. Tako je bilo uvijek do sada, ne treba sumnjati da će tako biti i nakon napada Izraela i SAD na Iran. Iran proizvodi oko tri odsto globalnih naftnih derivata. Međutim, veći problem je što Iranska revolucionarna garda kontroliše Ormuski moreuz kojim prolazi oko 20 odsto svjetske trgovine naftom i gasom. Stručnjaci predviđaju da bi tokom nedjelje cijena po barelu mogla dostići 90 dolara, a neke prognoze idu i na preko 100 dolara.
– Od samog otvaranja berze jutros do ovog momenta smo imali rast do maksimalnih 25 odsto. Gotovo sigurno da će cijene ići gore ako uzmemo u obzir da tržište još uvijek nije odreagovalo na rast kotacija iz februara. I kad na to dodamo današnji rast, nažalost prognoze nisu optimistične i na tržištu će doći do ozbiljnog rasta cijena na maloprodajnim objektima – istakao je Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.
Saudijska naftna kompanija Aramko obustavila je danas rad u svojoj najvećoj rafineriji Ras Tanura nakon napada dronom. Taj incident ekspresno je izazvao reakciju na berzama, što je za posljedicu imalo skok cijene dizela za više od 20 odsto. Riječ je o jednom od najvećih rafinerijskih postrojenja na svijetu, s kapacitetom prerade od 550.000 barela dnevno.
– Mislim da je već postojala zabrinutost da će cijena nafte preći 80 dolara prije nego što smo imali posljednji napad na Ras Tanuru. Ozbiljnost rasta će u velikoj mjeri zavisiti od toga koliko će taj napad biti ozbiljan. Ali ako počnemo da vidimo dodatne direktne napade na energetsku infrastrukturu, ne samo u Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu, već i u drugim zemljama u regionu, onda će tržište početi da razmišlja o porastu cijene ka 90 dolara, a možda čak i preko toga – naglasio je Torbjorn Soltved, analitičar za Bliski istok.
Cijene gasa u Evropi već su porasle za gotovo 50 odsto, nakon što je Katar obustavio proizvodnju tečnog prirodnog gasa. Velike posljedice mogle bi osjetiti i avio-kompanije. Poskupljenje nafte imaće uticaj na poslovanje avio-kompanija ali i na odvijanje putničkog vazdušnog saobraćaja. Irak, Katar, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su vazdušni prostor, a više od 1.000 letova ka Bliskom istoku je otkazano. Aerodrom u Dubaiju je treći dan van funkcije.
– Ako će neko biti depresivan ako ovo potraje, to će biti aviokompanije jer su imale rekordno niske cijene nafte. Sada će, ako se ovo produži, vidimo zbog ove blokade tankera, to će takođe da utiče svakako i na aviokompanije – rekao je Petar Vojinović, urednik portala “Tango siks”.
A to se osjetilo i na evropskoj berzi. Prvog radnog dana nakon napada na Iran, na evropskim berzama zabilježen je oštar pad najvažnijih indeksa. Najviše su “potonule” akcije vazduhoplovnih kompanija, dok su jedino akcije u naftnom sektoru “skočile”. Pad se bilježi i na Frankfurtskoj berzi, kao i berzi u Hong Kongu.
– Zapravo očekujem da će sukob trajati duže od nekoliko dana. Zbog toga očekujem i da će cijena nafte porasti, i to značajno. Vjerujem da će berze takođe patiti kao rezultat ovog razvoja događaja kada su u pitanju finansijska tržišta. I zato sam izuzetno uznemiren i zabrinut zbog dešavanja u narednim danima, možda čak i nedjeljama – poručio je Oliver Rot, strateg tržišta kapitala banke “Odo BHF”.
Frensis Lun, analitičar iz Hong Konga, ističe da bi tržište i dalje moglo nastaviti da pada.
– S obzirom na scenario da se Ormuski moreuz neće uskoro ponovo otvoriti, vidim nagli skok cijene nafte i cijeli svijet će biti uvučen u dugotrajnu krizu, kao što se dogodilo nakon naftnog embarga 1974. godine – poručio je Lun.
Posljedice su neizbježne. Kakvih razmjera će biti, zavisiće od trajanja sukoba i njegovog intenziteta. A to trenutno niko ne može da predvidi.
