Na današnji dan 1966. godine održan je Brionski plenum na kome je sa svih funkcija smijenjen drugi čovjek SFRJ Aleksandar Ranković zbog, navodnog, prisluškivanja vrhovnog komunističkog vođe Josipa Broza Tita.
Povod za održavanje Brionskog plenuma i smjene Aleksandra Rankovića bila je “afera prisluškivanja” kada je Josip Broz Tito u svojoj rezidenciji u Užičkoj ulici broj 15 u Beogradu pronašao aparate za prisluškivanje.
On je o ovome odmah obavijestio politički i vojni vrh zemlje, a za prisluškivanje je optužio Upravu državne bezbjednosti /UDBA/ i Aleksandra Rankovića. Odmah potom je formirana posebna komisija Izvršnog komiteta Komunističke partije koja je imala zadatak da ispita optužbe.
Predsjednik ove komisije bio je Krste Crvenkovski, a komisija je saopštila da je prisluškivanja – bilo.
Jovo Kapičić, bivši oficir Ozne, tvrdi da je savjetovao Titu da ne optužuje i ne ponižava u javnosti Rankovića, već da napravi plenum gdje se trebaju iznijeti neki propusti oko bezbjednosti i policije itd.
On je smatrao da se u inostranstvu nije smjela stvoriti slika o posvađanom rukovodstvu Jugoslavije, te da je Ranković bio žrtva sukoba centralista i decentralista.
Da bi se umirilo rukovodstvo Srbije, kontaktiran je Draža Marković, jugoslovenski ambasador u Bugarskoj, i zamoljen da se ne buni.
Prema Latinki Perović, svo uže rukovodstvo Srbije je pozdravilo Rankovićevu smjenu: Mijalko Todorović, Koča Popović, Dobrivoje Radosavljević i Marko Nikezić. Oni su, navodno, u tome vidjeli priliku za reforme.
Nakon Rankovićeve smjene, koju su podržali srpski komunisti, uslijedilo je donošenje ustava iz 1974. godine kada je Jugoslavija praktično konfederalizovana, a Srbija podijeljena na tri dijela – uža Srbija i dvije autonomne pokrajine.
Ovaj ustav, pokazalo se devedesetih godina prošlog vijeka, omogućio je separatistima da se lakše izdvoje iz zajedničke države.
