Sve je izvjesnije da će BiH ostati zaglavljena na evropskom putu ako se u najskorijem vremenu ne riješi pitanje vlasti na državnom nivou, bilo da se potvrdi dosadašnja koalicija između “trojke”, HDZ BiH i SNSD-a s partnerima, ili da se pronađe nova koalicija.
Iako iz Brisela ne žele javno da se oglašavaju principijelno prepuštajući funkcionisanje koalicije dogovoru domaćih političkih lidera, poluprivatno brojne diplomate s kojima smo imali priliku da razgovaramo sve su zabrinutije da bi se zaustavljanje evropskog puta BiH moglo pretvoriti u bezbjednosnu krizu s nesagledivim posljedicama za region, ali i samu Evropu.
Ono što ih posebno brine je isključiv stav “trojke” da s Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a, više ne žele, a da istovremeno “trojka” iz Republike Srpske, koja bi trebalo da Dodika zamijeni, poručuje da kako su izbori bliži sve je manje izvjesno da bi ušli u vlast koja ne bi imala vremena da napravi bilo šta ozbiljnije do izborne kampanje.
Mnoge, kako smo uspjeli da razaznamo, zbunjuje stav Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH, koji je s jedne strane osudio Dodikove poteze protiv državnog uređenja BiH, a istovremeno nije spreman da ga ispusti iz državne koalicije.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, smatra da je paraliza u BiH prouzrokovana refleksnim stavom domaće politike da se očekuje da neko drugi riješi probleme koji postoje u BiH.
Takođe, nejasno joj je kako pojedini političari mogu istovremeno biti i proevropski i evroskeptici.
“U istoj rečenici u izjavama pojedinih političara možemo čuti kako se EU raspada, kako je propala, a u drugom dijelu iste rečenice da su istinski opredijeljeni za evropski put zemlje. Isto tako gledamo političare koji se zdušno zalažu za EU put BiH i istovremeno čuvaju leđa nosiocima dezintegrativnih procesa koji nas udaljavaju od EU”, ističe ona.
Prema njenim riječima, dok god su političke pozicije “zacementirane u 19. vijeku”, nije realno očekivati napredak.
“Sadašnja situacija nas vuče unatrag, sve akcije su u suprotnosti sa tekovinama EU tako da je preduslov za pomjeranje uz ove političke dubioze formiranje normalne vlasti na nivou BiH. Nisam optimista da se to može uskoro desiti”, smatra ona.
Kao što smo već pisali, EU je zabrinuta ne samo za bezbjednosnu situaciju u regionu, već i za vlastiti međunarodni ugled, s obzirom na to da ne uspijeva riješiti situaciju u svom susjedstvu u jednoj relativno maloj zemlji na evropskom putu.
Neke diplomate čak očekuju da bi u narednom periodu mogao da djeluje visoki predstavnik Kristijan Šmit, čiji legitimitet u RS ne priznaju, a posebno iz razloga što će mu nova njemačka vlada, u kojoj će sjediti njegove njemačke partijske kolege iz konzervativnog bloka, od kojih su mu mnogi lični prijatelji, biti izrazito naklonjena.
Šmit je nedavno dao zanimljivu izjavu koja je na tragu brige koju evropski zvaničnici ne iskazuju javno, da nema nastavka evropskog puta dok se ne riješi pitanje državne koalicije.
Šmit je u intervjuu za HRT izjavio da bi stabilna vlast na nivou BiH upravo mogla biti uslov za dalji napredak prema Briselu.
“Ne treba se obazirati na ničije prijetnje, nego okrenuti se budućnosti. BiH se pružila dobra prilika. Uspije li se oformiti nova koalicija s ciljem približavanja Evropi, mogu početi pregovori o ulasku BiH u EU”, naveo je Šmit.
Smatra kako će to biti dugotrajan proces, ali da treba građanima BiH dati do znanja da su oni dio Evrope i da tamo imaju budućnost.
“Zahvalni smo predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto na njenom radu i nadamo se da će predstavnici sva tri naroda, Srba, Bošnjaka i Hrvata, ostati ujedinjeni. Čeka nas još puno posla jer je tokom sastanka s čelnicima država članica EU postalo jasno da su odlučni pružiti podršku, u većoj ili manjoj mjeri, ali i pokazati gdje su granice. Postupci nekih iz Banjaluke apsolutno su neprihvatljivi”, poručio je za HRT.
