Profesor ustavnog prava Siniša Karan istakao je u izjavi za Srnu da je referendum demokratski štit, a ne oružje, jer narodna volja ne smije da se ignoriše niti podređuje tuđim interesima, arogantnim nametanjima i ucjenama.
“U demokratskim društvima referendum je svetinja. On je direktan, krajnji i neupitni izraz suverenosti naroda. Referendum ne traži dozvolu, ne čeka saglasnost, on polazi od istine da vlast pripada narodu”, rekao je Karan.
On je pojasnio da referendum nije poziv na razgradnju BiH, već jasna poruka srpskog naroda da će pokušaji stvaranja unitarne BiH naići na politički i institucionalni zid.
Oni koji referendum doživljavaju kao prijetnju, naveo je profesor Karan u izjavi za Srnu, moraju znati da je prijetnja po BiH njihova bahatost, njihova sila, arogancija, njihovo ignorisanje Ustava BiH, Republike Srpske i volje naroda.
“Devet godina je prošlo od kako je narod Republike Srpske glasno poručio da je 9. januar Dan Republike i da nam taj datum niko ne može oduzeti. Referendum iz 2016. nije bio eksces, već prvi korak na našem putu u kojem narod neposredno diktira svoju volju institucijama”, rekao je Karan.
On je naveo da, kako prije devet godina tako i danas, referendumom se borimo protiv pokušaja dijela međunarodne zajednice, zlonamjernih nepozvanih diplomata i političkog Sarajeva da ospore i umanje ustavnu autonomiju Republike Srpske.
“Danas, 2025. godine, Republika Srpska ponovo izlazi na referendum jer nikome ne dozvoljava da odlučuje umjesto nje. Narod zna da su glavni uzročnici problema u BiH nelegalni Kristijan Šmit, neustavni Sud i Tužilaštvo BiH i CIK BiH čija su djelovanja antidejtonska i uvreda za pravni poredak”, ukazao je profesor Karan.
On je podsjetio da Republika Srpska od nastanka državne zajednice BiH brani njen Ustav jer jasno prepoznaje da je Ustav BiH međunarodni ugovor, a ne kolonijalna povelja.
Ustav BiH, poručio je on, nije poklon iz Sarajeva, nego rezultat dogovora na međunarodnom nivou i garancija je balansa između dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Danas, naglasio je Karan, 30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, nizom nasilno prenesenih nadležnosti stvorena je antidejtonska BiH sa neustavnim pravosudnim institucijama koje imaju za cilj da odbrane neustavo i stvore unitarnu BiH.
Prema njegovim riječima, odluka naroda kroz izbore i referendume je konačna i ona predstavlja i zaštitu i garanciju da Republika Srpska neće nestati.
Karan je pojasnio da se Republika Srpska protiv antidejtonskog bori narodnom voljom.
“Odluka Republike Srpske da raspiše referendum za 25. oktobar ove godine je odgovor na sistematski pokušaj razgradnje dogovorenog ustavnog poretka. To je legalan, legitiman i ustavan čin. Ali, više od svega, to je politička deklaracija naroda koji se ne odriče svog i koji odbija poniženja!”, naglasio je Karan.
On je pojasnio da Republika Srpska ne odgovara međunarodnim tutorima, već narodu koji ju je i stvarao, i taj narod je odlučio da jasno kaže NE neprijateljima Srpske i srpskog naroda.
“Na devetu godišnjicu referenduma iz 2016. i uoči novog, jasno poručujemo da mi ne pitamo za saglasnost političko Sarajevo, razne međunarodne mešetare i unitariste, mi tražimo mišljenje vlastitog naroda. To je jedina dozvola koja nam treba.
Ne postoji sila, sud, ambasada ili lažni visoki predstavnik koji može da stane između Republike Srpske i njenog naroda. Narod kad jednom odluči, više se ne vraća nazad”, zaključio je profesor ustavnog prava Siniša Karan.
