Iako je jesen kalendarski već odavno počela, za Srpsku pravoslavnu crkvu i vjernike prava smjena godišnjih doba nastupa tek danas, poslije Miholjdana – praznika Svetog Kirjaka ili, kako ga narod još zove, Svetog Miholja.
Običaji za Miholjdan nalažu da se tog dana obavljaju poslovi u polju ili bašti u sklopu priprema za zimu.
Prema narodnom vjerovanju, posluje Miholjdana nastupa prava jesen koja je kalendarski već uveliko počela.
Ovaj dan se naziva i mišji dan, podsjeća Istorijski zabavnik.
Vjeruje se da će miševi i druge poljske životinjice uginuti na današnji dan ako dotle u svoja skloništa nisu dopremili hranu za preko zime, prenosi Nova.rs.
Ipak, nama je jača asocijacija na “miholjsko leto” – lijepe, sunčane i tople jesenje dane.
Naime, ako pak nakon Miholjdana, u drugoj polovini oktobra, ne dođe do očekivanog zahlađenja, a period toplih dana se produži do kraja mjeseca, taj period se naziva miholjsko ljeto, što je izraz koji se se odomaćio u našem narodu.
Povezanost između Miholjdana i miholjskog leta ogleda se u narodnom vjerovanju da Sveti Kirjak Otšelnik, čije se ime vezuje za Miholjdan, svojom blagonaklonošću produžava tople dane nakon ovog praznika.
Osim miholjsko, ovo ljeto se u našem narodu naziva i babinje (ili babije) ili sirotinjsko ljeto – vjerovalo se da u oktobru mora da bude desetak lijepih dana kako bi i sirotinja stigla da pozavršava poljske poslove.
Postoji i vjerovanje da će ukoliko imamo miholjsko leto nastupajuća zima biti hladna. Međutim, analize meteorologa govore da nije tako, a oni imaju svoju definiciju.
“Period koji se naziva Miholjskim letom se obično javlja tokom oktobra (u bilo kom delu meseca), mora biti stabilan, suv i sa temperaturama iznad proseka za oktobar mesec ili određenu dekadu u tom mesecu, i mora trajati najmanje 7-8 dana. Dani su pretežno sunčani i topli, a jutra relativno sveža i sa mogućim čestim maglama, posebno u kotlinama i nizijama. Minimalne temperature se u većini dana Miholjskog leta najčešće kreću u rasponu od 8 do 14 stepeni, a maksimalne dnevne od 22 do 26 stepeni C. Ovo su tipične karakteristike Miholjskog leta, a sve ostalo spada u neko prosečno stanje koje se nikako ne može smatrati Miholjskim letom“, napominje Vladimir Bilak, autor portala Meteologos.
