Krsna slava jedan je od najdubljih i najljepših pravoslavnih običaja kod Srba – porodični praznik koji se prenosi s koljena na koljeno, kao simbol vjere, zajedništva i blagoslova.
Svaka porodica ima svog nebeskog zaštitnika, svetitelja kome se moli i čiji dan obilježava kao duhovni temelj doma.
Decembar je mjesec bogat velikim pravoslavnim praznicima, a u nastavku donosimo spisak krsnih slava koje se u ovom periodu proslavljaju, kao i kratka objašnjenja njihovog značaja i običaja.

Spisak krsnih slava u decembru
4. decembar – Vavedenje Presvete Bogorodice
9. decembar – Prepodobni Alimpije Stolpnik (Alimpijevdan)
13. decembar – Sveti apostol Andrej Prvozvani
19. decembar – Sveti Nikolaj Čudotvorac (Nikoljdan
Vavedenje Presvete Bogorodice – 4. decembar

Srpska pravoslavna crkva 4. decembra obilježava Vavedenje Presvete Bogorodice, praznik koji simbolizuje dolazak trogodišnje Marije u Jerusalimski hram i njeno potpuno zavještavanje Bogu.
Prema predanju, roditelji Joakim i Ana, koji su dugo bili bez djece, zavjetovali su se da će dijete, ako ga dobiju, posvetiti Bogu. Tako je Marija dovedena u hram, gdje ju je dočekao prvosveštenik Zaharija i uveo u Svetinju nad svetinjama. Ostala je u hramu devet godina, živeći u molitvi i čistoti, zbog čega mnogi Vavedenje smatraju praznikom prve monahinje.
Ovo je i slava manastira Hilandar.
Prepodobni Alimpije Stolpnik – 9. decembar

Sveti Alimpije Stolpnik jedan je od najpoštovanijih podvižnika. Na stubu je, u postu i molitvi, proveo 53 godine. Živio je usamljenički, ali je vremenom postao duhovni utješitelj, iscjelitelj i učitelj narodu koji je dolazio po blagoslov.
Po narodnom vjerovanju, štiti od kuge, gube i bolesti, a stočari ga posebno poštuju. Pošto pada u vrijeme Božićnog posta, slavska trpeza je posna.
Sveti apostol Andrej Prvozvani – 13. decembar

Andrej, prvi Hristov učenik, propovijedao je Jevanđelje širom istočnih zemalja – od Vizantije i Trakije, do Rusije i Peloponeza. Postradao je na kosom krstu, po kojem se i danas taj krst zove „Andrejev“.
Sveti Andrej se slavi u mnogim srpskim domovima, takođe sa posnom trpezom.
Sveti Nikolaj Mirlikijski Čudotvorac – Nikoljdan (19. decembar)

Nikoljdan je jedna od najvećih i najmasovnijih krsnih slava kod Srba – postoji izreka da „pola Srbije slavi, a pola ide na slavu“. U kalendaru je obilježen crvenim slovom, a narodno vjerovanje kaže da tog dana ne treba raditi kućne poslove poput pranja, usisavanja ili čišćenja.
Sveti Nikolaj je poznat kao veliki Čudotvorac, zaštitnik moreplovaca, putnika, djece, bolesnih i siromašnih. Njegove molitve smatraju se naročito moćnim, a brojna čuda vezana su za njegovo ime – od iscjeljenja do spasavanja ljudi na moru i kopnu.
Zašto je Nikoljdan toliko važan?
- Smatra se da Sveti Nikola prati i štiti domove koji mu se mole tokom čitave godine.
- Njegova slava uvijek pada u vrijeme posta, pa je i trpeza strogo posna.
- U mnogim porodicama, Nikoljdan je slava koja se slavi najduže, nekada čak i 200–300 godina unazad.
- Među Srbima se odavno ukorijenilo vjerovanje da Sveti Nikola „pomiruje zavađene“, pa mnogi upravo na taj dan odlučuju da prekinu svađe i nesporazume.
Zbog svoje dobrotvornosti i smirenja, Sveti Nikolaj je jedan od najomiljenijih hrišćanskih svetaca u cijelom pravoslavlju.
Božićni post
Božićni post počinje 28. novembra i traje do 7. januara, kada pravoslavni vjernici proslavljaju Hristovo rođenje – Božić. Cilj posta je duhovno pročišćenje, molitva, uzdržanje i priprema za jedan od najvećih hrišćanskih praznika.




