Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministra Staša Košarac pozvao je danas poslanike Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da usvoje strateški plan ruralnog razvoja BiH za period od 2023. do 2027. godine, što je preduslov za povlačenje sredstava iz programa EU.
Košarac je u obraćanju tokom rasprave o strateškom planu ruralnog razvoja istakao da je riječ o značajnom dokumentu u kojem su određeni strateški ciljevi koji podrazumijevaju postepeno prilagođavanje i uskađivanje politika poljoprivrede i ruralnog razvoja sa zajedničkom politikom EU, odnosno inicijativama “Od njive do trpeze”, “Zeleni dogovor”, “Strategijom za očuvanje biodiverziteta”.
“Usvajanje strateškog plana je preduslov za povlačenje finansijskih sredstava iz programa EU. Bilo bi značajno i važno što prije usvojiti dokument kako bismo u planu programiranja pomoći za period 2025. do 2027. godine ispunili uslove koji proizilaze iz poglavlja 11 plana integrisanja”, rekao je Košarac.
On je dodao da bi u tom kontekstu BiH bila uključena i u obezbjeđenje IPARD sredstava.
Košarac je podsjetio da su u prethodnih 15 do 20 dana sprovedene intenzivne komunikacije sa resornim ministarstvima i da se očekuje da će Vlada Federacije BiH /FBiH/ ovih dana usvojiti zakon o uspostavljanju agencije za agrarno plaćanje FBiH, što bi dalo osnove da se dogovara struktura IPARD sredstava i mogućnost njihovog povlačenja.
“Mislim da postoji spremnost entitetskih ministarstava da to pitanje definišemo u što kraćem roku”, rekao je Košarac.
On je naveo da su razlozi za jednu vrstu zastoja u donošenju ovog dokumenta čekanje eksperata UNDP-a koji su trebali pomoći domaćim kapacitetima u izradi nacrta strategije.
Košarac je rekao da je BiH dobila određeni status sa EU i da su od Delegacije EU tražena dodatna uputstva za resorna ministarstva kako bi dokument bio sačinjen.
“Bilo je dosta komentara Delegacije EU i zbog toga dolazi do kašnjenja, iako smo zajedno sa entitetskim strukturama i Brčko distriktom na vrijeme 2021. godine ovo pitanje definisali kroz interresornu radnu grupu”, pojasnio je Košarac.
On je napomenuo da dokument ima devet poglavlja, a definisano je šest osnovnih strateških ciljeva.
“To su povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, osiguranje stabilnosti dohotka poljoprivrednih proizvođača, unapređenje tržišne orijentacije i položaja poljoprivrednih proizvođača u lancu vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, jačanje konkuretnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, održivo upravljanje prirodnim resursima i jačanje otpornosti poljoprivredne proizvodnje sa apektom na klimatske promjene”, rekao je Košarac.
Prema riječima Košarca, definisano je i 12 ključnih mjera značajnih za razvoj poljoprivrednog sektora Republike Srpske, FBiH i Brčko distrikta.
Košarac je naveo da će ukupan budžetski okvir iznositi 1,78 milijardi KM, a da se iz ostalih izvora koji su planirani ovom strategijom do 2027. godine očekuje 533 miliona KM.
“To ukupno iznosi 2,24 milijarde KM za pet godina”, rekao je Košarac.
On je napomenuo da se po usvajanju strategije planira formiranje radne grupe koja će godišnje izvještavati o implementaciji stretegije.
Nermina Salkičević Dizdarević iz SDP-a BiH pohvalila je strategiju, ocijenivši da ima puno otvorenih pitanja koja su tehničkog karaktera na kojima treba raditi.
Pohvale na račun strategije i rada ministra Košarca, posebno kada je riječ o pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji /STO/, iznio je i Denis Zvizdić, koji je istakao da su energetski i sektor proizvodnje hrane izuzetno bitni za budućnost svake zemlje.
“U razgovorima sa Košarcem informisan sam da je proces prijema BiH u STO u završnoj fazi. Ako se to desi ove godine, bio bi to novi izvanredan uspjeh koji bi BiH pozicionirao na trgovinskoj mapi svijeta”, rekao je Zvizdić, koji smatra da BiH gubi sredstva iz evropskih fondova jer nema jedno ministarstvo poljoprivrede.
Poslanici Predstavničkog doma su apslovirali izvještaje komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o poslaničkim inicijativama Šemsudina Mehmedovića, te o izvještajima o radu stalnih komisija Predstavničkog doma za 2023. godinu.
Tokom rasprave o izvještajima o radu zajedničkih komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH za 2023. godinu poslanici Jasmin Emrić, Saša Magazinović i Safet Kešo su posebno govorili o radu Zajedničke komisije za evropske integracije.
Emrić je istakao da je rad Zajedničke komisije za evropske integracije važan za naredni period jer je nosilac aktivnosti i motor evropskih integracija.
On je ukazao da je prošle godine Komisija održala svega četiri sjednice, ukazujući na potrebu da se ova komisija aktivira i radi kako bi svi imali bolju informaciju o evropskom putu zemlje.
Predsjednik Kluba SDP-a Saša Magazinović rekao je da je Emrić u pravu, napominjući da je praksa zemalja u procesu evropskih integracija da opozicioni poslanici vode ovakvu komisiju kako ne bi upali u zamku da budu opozicija evropskom putu BiH.
Poslanik SDA Safet Kešo odbacio je navode Magazinovića, ističući da je SDA bila konstruktivna opozicija.
