Euribor, kamata za koju su vezani svi krediti u evrima, dostigla je “crnu granicu” od 3 odsto. Upravo se od te stope i granice najviše strahuje, jer se pokazala kao najkritičnija za vrijeme svjetske ekonomske krize 2008. godine.
Stručnjaci su podijeljenog mišljenja jedni smatraju da će euribor ostati na nivou od 3 odsto, a drugi imaju mnogo mračnije prognoze i očekuju rast ove kamatne stope. U jednom su, ipak, složni – vrijednost euribora sigurno još neće početi da pada.
Šestomjesečni euribor prešao je nivo od tri odsto, dok je tromjesečni na korak od toga – on iznosi 2,99 odsto.
Prošle godine, u junu, euribor je po prvi put od 2015. dostigao pozitivnu vrijednost, a kako on utiče na visinu rate onih dužnika koji su podigli kredit u evrima, sa varijabilnom kamatnom stopom – nije ni čudo što se pojavila bojazan da mi on mogao da skoči do nebesa.
Šanse da on prestigne istorijski maksimum i dođe na nivo od više od pet odsto nisu realne, barem tako smatraju stručnjaci, ali nemaju ni pretjerano lijepe vesti za dužnike.
Stagniranje, pad ili dalji rast – šta nas čeka?
Euribor je tokom 2008. godine dostigao ono što stručnjaci nazivaju „srednjom vrijednošću“ – tri odsto. Na tom nivou se zadržao najduže, a istorija bi mogla da se ponovi. Ako se obistine projekcije stručnjaka – ništa od nižih rata kredita u ovoj godini.
– Tokom cijele godine vrednost euribora će biti oko trojke, definitivno neće padati – kaže profesor Beogradske bankarske akademije dr Zoran Grubišić.
Prema njegovom mišljenju, vrijednost ove kamate može samo da raste, ali ni to neće biti veliki i nagli skokovi.
S druge strane, profesor Ekonomskog fakulteta dr Ljubodrag Savić smatra da, na osnovu svih parametara – ovo nije kraj rasta euribora, a samim tim ni rata kredita.
– Nemam utisak da se situacija ikako smiruje, pa da na osnovu toga možemo da očekujemo stagnaciju euribora, a potom i njegov blagi pad. Apsolutno ništa ne ukazuje na to, čak suprotno – sve je gore i gore – kaže Savić.
On za portal Nova.rs objašanjava da su ekonomske i političke okolnosti u svijetu sve gore, te smatra da se čitav svijet nalazi na početku „ekonomskog rata“.
– Ja sam siguran da će euribor i tokom godine nastaviti da raste. Kojim tempom, to niko ne može da kaže, ali bojim se da za dužnike sa varijabilnom kamatnom, trenutno nemam nijednu lijepu vest – zaključuje profesor.
Kada se mijenjaju rate i ko je bezbjedan?
Inače, vrijednost euribora menja se gotovo svakodnevno. Međutim, to ne znači da se rate dužnika mijenjaju svakodnevno.
Euribor kao kamata ima nekoliko vrijednosti, ali su za korisnike kredita ključni tromjesečni i šestomjesečni. Prema tome, konkretan datum usklađivanja visine rate zavisi od ugovora koje građani imaju sa svojim bankama. Nekima se rata mijenja četiri puta godišnje, a nekima dva.
Onima koji su vezani za tromjesečni euribor, rata se usklađuje 31. marta, 30. juna, 30. septembra i 31. decembra, dok se onima koji su vezani za šestomjesečni euribor rata usklađuje 30. juna i 31. decembra.
„Bezbjedni“ su samo oni dužnici koji su podigli kredit u dinarima ili sa fiksnom kamatnom stopom. Takođe, manje razloga za brigu imaju i oni dužnici koji su otplatili veći dio duga. Naime, kako prolazi vrijeme otplate, tako se mijenja i struktura rate koju korisnik plaća svakog mjeseca. Tako se svakog mjeseca smanjuje iznos kamate.
