Ovogodišnji skup ocijenila bih kao izuzetno uspješan, kako po broju učesnika, tako i po kvalitetu predstavljenih radova i diskusija. Posebnu vrijednost daje njegov međunarodni karakter i razmjena iskustava sa kolegama iz različitih bibliotečkih sistema. U odnosu na ranije skupove, ovaj se izdvojio po snažnijem fokusu na savremene izazove – umrežavanje, nove usluge i ulogu biblioteka u zajednici.
Rekla je ovo za “Glas Srpske” direktor Matične biblioteke Nataša Kulašinac, komentarišući Međunarodni skup bibliotekara koji je nedavno održan na Jahorini. Direktorica Kulašinac ističe da je poseban značaj ovog skupa okupljanje, dogovor i planiranje rada u ovoj oblasti od strane vrhunskih stručnjaka.
– Poseban značaj ovom skupu daje činjenica da okuplja stručnjake koji zajednički promišljaju budućnost bibliotekarstva. To je prilika za predstavljanje rezultata rada, ali i prostor za umrežavanje, pokretanje novih saradnji i razmjenu dobrih praksi, što je od ključnog značaja za razvoj biblioteka u savremenom društvu, rekla je Kulašinčeva.
GLAS: Šta je najznačajnije što jedno okupljanje stručnjaka za ovu oblast donese u praktičnom smislu?
KULAŠNAC: Skup “Biblioteke između tradicije i inovacije: pamćenje, znanje i zajednica” značajan je, jer otvara prostor za promišljanje uloge biblioteka u savremenom dobu, posebno u kontekstu suočavanja sa platformama vještačke inteligencije koje donose i mogućnosti i određenu dozu straha i neizvjesnosti. Istovremeno, naglašava se važnost očuvanja tradicije kao temelja opstanka ne samo srpskog naroda, već i šire civilizacijske baštine. Upravo na presjeku tih modernih izazova, biblioteke se potvrđuju kao čuvari kolektivnog pamćenja, a bibliotekari kao posrednici koji znanje prenose, oblikuju i čine dostupnim zajednici.
GLAS: Tema dvodnevnog skupa bila je “Biblioteke između tradicije i inovacija: pamćenje, znanje i zajednica”. Gdje je danas po Vašoj ocjeni i učesnika skupa biblioteka?
KULAŠINAC: Biblioteka se danas nalazi upravo na tom presjeku tradicije i inovacije. Ona više nije samo mjesto čuvanja knjiga, već dinamičan kulturni i obrazovni centar koji povezuje ljude, ideje i informacije. Savremena biblioteka istovremeno čuva kulturno nasljeđe i aktivno uvodi nove tehnologije, pružajući korisnicima pristup znanju na različite načine.
GLAS: Biblioteke su uvijek bile čuvari znanja i kolektivnog pamćenja. Koliko se danas čita na osnovu iskustva iz Matične biblioteke?
KULAŠINAC: Iako se često govori o padu čitanja, naše iskustvo pokazuje da interesovanje za knjigu i dalje postoji, ali se mijenjaju navike čitanja. Korisnici sve više traže raznovrsne sadržaje. Posebno ohrabruje interesovanje mladih, kao i rastuća posjeta kulturnim programima, što govori da biblioteka ostaje važan dio svakodnevice.
Dokaz je u činjenici da savremena istraživanja pokazuju da mladi sve češće dolaze u biblioteke tražeći u njima prostor smisla, pripadanja i svojevrsnog bijega od pritisaka savremenog društva; više od polovine pripadnika mlade generacije posjetilo je biblioteku u protekloj godini, a biblioteke se sve više prepoznaju kao sigurni prostori za mentalnu ravnotežu i zajednicu.
GLAS: Da li ste riješili pitanje proširenja prostora Matične biblioteke i da li je Dječije odjeljenje smješteno u vašem ili iznajmljenom prostoru, te da li ima indicija da dobijete prostor koji zaslužuje ova ustanova kulture?
KULAŠINAC: Pitanje prostora i dalje je jedan od najvećih izazova sa kojima se suočavamo. Dječije odjeljenje radi u prostoru koje je naše vlasništvo i adekvatno je opremljeno za sve programe koje imamo u ovom odjeljenju. Još smo ograničeni prostorom za sve ostala odjeljenja koja mi nastojimo da iskoristimo na najbolji način, ali problem je evidentan. Postoje određene inicijative i razgovori sa nadležnim institucijama koji nam daju nadu da će u budućnosti biti pronađeno adekvatno rješenje.
GLAS: Dugo ste na čelu Matične biblioteke i kako biste okarakterisali ono što je čini reprezentativnom ustanovom kulture?
KULAŠINAC: Dosta rada i truda uloženo je u proteklih trideset godina da Matična biblioteka izraste u reprezentativnu ustanovu kulture. Od samog početka nastojali smo da se okrenemo potrebama čitalaca, da kontinuirano obogaćujemo fond novim naslovima na svim odjeljenjima i radimo na tome da biblioteku učinimo što dostupnijom i otvorenijom za korisnike. Danas je naš fond značajno uvećan, a broj korisnika u stalnom porastu.
Posebnu pažnju posvećujemo i kulturnim programima, organizujemo književne večeri, večeri poezije i različite sadržaje za sve generacije. Istovremeno, nastojimo da pratimo savremene trendove kroz unapređenje usluga i veću dostupnost građe. Rezultati takvog rada prepoznati su i kroz brojna priznanja: nagradu za izdavačku djelatnost, filmsku nagradu za dokumentarni film, kao i značajno strukovno priznanje, nagradu “Đorđe Pejanović” za najboljeg bibliotekara. Biblioteka je danas sadržajnija i bliža zajednici, ali i dalje čvrsto oslonjena na svoju osnovnu misiju, a to je njegovanje čitanja, znanja i kulture. To je proces koji traje i koji uvijek traži novu snagu i prilagođavanje vremenu u kojem živimo.
GLAS: Imate mnoštvo aktivnosti – promocije knjiga, kurseve… Kako uspijevate sve to da organizujete u prostoru koji definitivno ne ispunjava prostorne standarde?
KULAŠINAC: Organizacija velikog broja aktivnosti u ograničenom prostoru zahtijeva dobru koordinaciju, fleksibilnost i veliku posvećenost zaposlenih. Često koristimo svaki raspoloživi kutak biblioteke, a po potrebi sarađujemo i sa drugim ustanovama kulture. Upravo ta kreativnost u organizaciji omogućava nam da održimo kontinuitet programa.
