Policijski službenici svakodnevno obavljaju zadatke koji su krajnje neizvjesni, kao i situacije u kojima se nalaze.
Često su na meti napada, od kojih neki, završe kobno. Da li je zaposlenim u bezbjednosnim strukturama, zbog trauma na poslu, neophodna psihološka pomoć?
U Srpskoj je već godinama obezbijeđena psihološka podrška pripadnicima policije, a u Federaciji to pitanje je različito regulisano od kantona do kantona.
Dok pokušavaju da obezbijede sigurnost građanima i poštovanje zakona, pripadnici MUP-a Srpske, često stavljaju svoj život na kocku.
Na žalost, u nekima od njih, završe tragično. Međutim neizvjesnost profesije ne ostavlja prostora za strah – oni, znaju svoj zadatak.
– Prije svega policisjki službenik treba da bude jedna odgovorna izgrađena osoba gdje mi treba u svakom momentu da profesionalno, odgovorno, humano, i hrabro da postupimo – rekao je Njegoš Đekanović, pripadnik MUP-a Republike Srspke.
Iako na visini zadatka, i oni su samo ljudi, čiji posao najčešće sa sobom nosi veliki rizik ali i stres, koji može da ostavi posljedice. Zbog toga, MUP Srpske, od 2018. godine zapošljava psihologe.
Formirali su i tim za psihološku pomoć i podršku u čijem sastavu su njihove kolege.
– I negdje se polazilo od ideje da će možda policijski službenik lakše da potraži pomoć svog kolege koji ga možda razumije u situaciji, a da će taj kolega koji je prošao određen nivo obuke imati vještine, da mu na neki način skrene pažnju o potrebi da se obrati psihologu i da potraži neku veću stručnu pomoć – naglasila je Aleksandra Martinović, psiholog specijalne antiterorističke jedinice MUP-a Srpske.
– Јako je bitno da su to ljudi koji svakodnevno obavljaju poslove koje obavljamo. I mi i oni nas mogu najbolje razumijeti sa kakvim problemima se mi sve susrećemo. U mnogim situacijama i policijski službenik prilikom postupanja mora da bude jedan veliki psiholog – dodao je Đekanović.
Za razliku od Srpske u Federaciji situacija drugačija.
Svirepo ubistvo, koje je nedavno u Tuzli počinio policajac Elvis Ćustendil, koristeći službeno oružje otvorilo je brojna pitanja.
Od nadzora nad korišćenjem službenog oružja, do psihofizičkog i mentalnog stanja policijskih službenika.
Da je psihološka podrška neophodna, svjesni i u Federalnoj upravi policije.
– Nekda je on davno bio tu, svi su policijski organi nekad imali psihologa, sad kako koji, znate kakva nam je organizacija policije. Ne mogu govoriti u ime kantonalnih MUP-ova, ali ono što ja vidim stanje je slično kao i kod nas – rekao je Vahidim Munjić, direktor Federalne uprave policije.
A kakva je situacija u pojedinim kantonalnim bezbjednosnim strukturama, na naše upite nisu odgovorili.
Ono što je obaveza svih bezbjednosnih agencija jeste psihološka procjena prilikom zapošljavanja budućih policajaca, koju rade zvanične medicinske ustanove.
