Prestanak mandata odlukom Centralne izborne komisije /CIK/ BiH ja neustavan, nije usklađen sa Ustavom Republike Srpske, te samim ne može imati ni pravno dejstvo niti uticati na legitimno izabranog predsjednika Republike Srpske, navedeno je u Informaciji koju bi Narodna skupština trebalo da razmatra na posebnoj sjednici.
U Informaciji u vezi sa odlukom CIK-a BiH se precizira da je Ustav Republike Srpske akt najviše pravne snage nakon Ustava BiH i da odluke CIK-a BiH nisu iznad Ustava Republike Srpske.
Naglašava se da je prestanak mandata odlukom CIK-a direktno suprotan Ustavu Republike Srpske, a indirektno i Ustavu BiH.
– CIK BiH potvrđuje, ali ne daje mandat, te ga ne maže ni oduzeti. Mandat daju građani izražavajući svoju slobodnu volju u izbornom procesu. CIK BiH nije iznad Ustava Republike Srpske i kao takav svojim aktima ne može poništavati akte veće pravne snage – pojašnjeno je u Informaciji koja je objavljena na sajtu Narodne skupštine Republike Srpske.
U Informaciji se ukazuje na član 87 Ustava Republike Srpske, koji navodi da “Predsjedniku Redublike prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran u slučaju ostavke ili opoziva”.
– Dakle, Ustavom Republike Srpske predviđeni su razlozi za prestanak mandata predsjednika Republike prije isteka vremena na koje je izabran. Među navedenim razlozima nema sudske presude ili odluke visokog predstavnika. Izborni zakon BiH ne može proširivati razloge za raniji prestanak mandata, jer su ovi razlozi ustavna materija, koju zakon ne može dodatno da razrađuje i dopisuje – navedeno je u Informaciji.
Ukazuje se i na Član 88, Ustava Republike Srpske, koji definiše da je “predsjednik Republike odgovoran građanima i oni ga mogu opozvati istim postupkom po kome su ga i izabrali”.
– Prema toma, postoji mogućnost opoziva predsjednika Republike, a iz ustavne norme slijedi da bi takav postupak podrazumijevao referendumsko izjašnjavanje građana – navedeno je u Informaciji.
Prihvatanjem predmetnog postupanja CIK-a, dodaje se u Informaciji, bio bi prihvaćen unitaristički koncept BiH u kojem neće biti Republike Srpske.
Pojašnjava se i da su nosioci suvereniteta u BiH konstitutivni narodi i entiteti, te da je dejtonsko ustavno uređenje, sa svim svojim manjkavostima, jedini mogući pravni okvir za opstanak i funkcionisanje BiH na osnovama pariteta i konsenzusa.
– BiH se nalazi u stanju uzurpacije vlasti, derogiršьa Dejtonskog mirovnog eporazuma i poništavanja vladavine prava. Narodna skupština Republike Srpske, nosilac suverene volje naroda, ima pravo i obavezu da zaštiti ustavni poredak Republike Srpske i BiH – istaknuto je u Informaciji.
Navodi se da je cilj drugostepene presude Suda BiH predsjedniku Republike Srpske i odluke CIK-a BiH da se kroz primjenu unitarističkog koncepta poništi Ustav Republike Srpske, te sruši dejtonsko i ustavno uređenje BiH.
U Informaciji se ističe da su ovim potezima iznevjerena sva očekivanja u suživot i djetonsku BiH, te je potvrđeno uvjerenje Republike Srpske da nije prihvaćena kao dio BiH i da je cilj njeno poništavanje iz ustavnopravnog poretka BiH.
– Proces transformacije BiH u unitarnu državu je na vrhunacu, a u takvoj BiH bez konsocijativne demokratije, bez instituta pariteta, kompromisa, zaštite vitalnih nacionalnih i entitetskih interesa, bez entitetskog glasanja, srpski narod je osuđen na majorizaciju i nestanak – navedeno je u Informaciji.
Kako je istaknuto, ustavi entiteta imaju najvišu pravnu snagu nakon Ustava BiH, te se u sukobu zakona BiH i Ustava Republike Srpske mora poći od činjenice da je Ustav Republike Srpske akt veće pravne snage, usklađen sa dejtonskim Ustavom i da se kao takav mora poštovati.
Dodaje se i da se navedenim odlukama, koje su isključivo političke prirode, pokušava obrisati i poništiti volja srpskog naroda – jednog konstitutivnog naroda u BiH, odnosno volja više od 300.000 glasača i rezultati demokratski sprovedenih izbora.
U Informaciji se podsjeća da je nelegalni i nelegitimni stranac Kristijan Šmnt, uzurpator funkcije visokog predstavnika u BiH, 2024. godine donio odluku kojom je nametnuo Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, kojim su propisani dodatni razlozi za prestanak mandata izabranom članu organa vlasti svim nivoima u BiH prije isteka vremena na koje je izabran.
Prema tim izmjenama, dodatni razlozi za prijevremeni prestanak mandata su pravosnažna sudska presuda kojom se izriče mjera bezbjednosti zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti, te pravosnažna sudska presuda kojom se izriče kazna koja za pravnu posljedicu osude ima prestanak službene dužnosti i prestanak radnog odnosa.
– Uz izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koja je nametnuo 2023. godine, jasno je da je Šmit godinama temeljno pripremao pravni i politički teren kako bi pokušao iz političkog života eliminisali demokratski i od naroda izabranog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika – navedeno je u Informaciji.
Kako se pojašnjava u dokumentu, planski je osmišljen i godinama prireman državni udar na Republiku Srpsku kroz odluku redovnog suda, koja je donesena sa ciljem da postane presedan i temeljna praksa za sva buduđa postupanja, a na način da se aktima niže pravne snage, koji dolaze iz Sarajeva, derogiraju svi akti koje donesu najviše institucije Republike Srpske.
Na ovaj način se derogira vladavina prava i hijerarhija pravnik akata, uz već poznato protivpravno i antidejtonsko preuzimanje zakonodavne, sudske i izvršne vlasti svih dosadašnjih visokih predstvanika.
U Informaciji se napominje da su Sud i Tužilaštvo BiH radili u službi pojedinca Šmita, zanemarujući činjenicu da je predsjednik Republike Srpske ustavna kategorija i da je predsjednik Milorad Dodik izabran voljom naroda, te da je postupao u okviru Ustavom i zakonom datih ovlaštenja.
– Donoseći i u drugom stepenu potvrđujući osuđujuđu presudu još jednom je potvrđeno da se radi o marionetskom i neustavnom pravosudnom sistemu koji nema kapacitet da interes i zaštitu integriteta države i njenih konstitutivnih elemenata stavi iznad političkih interesa neizabranih stranaca – naglašeno je u Inforamaciji.
Napominje se i da je drugostepenom presudom Sud BiH pokušao da Šmita proglasi sastavnim dijelom ustavnopravnog poretka BiH.
– Sud BiH je pokušao nelegalno i nelegitimno postupanje Kristijana Šmita, kao i instituciju visokog predstavnika, koji ima kolonijalni karakter, uvede u ustavni poredak BiH, navodeđi u svom aktu da visoki predstavnik “predstavlja notoran dio državnog i pravnog sistema države BiH, odnosno njenog ustavnog poretka” – istaknuto je u Informaciji.
U Informaciji u vezi sa odlukom CIK-a BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Srpske, navodi se da se na ovaj način pokušava formirati sudska praksa redovnih sudova u BiH koja je pogubna za srpski narod.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ranije je istakao da će termin posebne sjednice o presudi Suda BiH predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i odluci CIK-a BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike, te zauzimanju stava Skupštine o budućim aktivnostima republičkih institucija biti određen kada se kompletira dokumentacija.
