Postoje crvene linije koje ne smijemo preći, a na to nas obavezuje 30.000 stradalih za Republiku Srpsku tokom rata. Sigurno ćemo mi uvijek stati u odbranu Republike Srpske i smatramo da je krajnje vrijeme da se postigne društveni konsenzus oko bar deset pitanja koja se tiču opstanka Srpske, iako ima “milion” oko kojih ima nesuglasica.
Rekao je ovo za “Glas” predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske (BORS) Radan Ostojić u osvrtu na prvih godinu dana mandata. Tvrdi da su postignuti određeni pomaci kada je u pitanju status boračkih kategorija, ali i da je vraćeno prijeko potrebno jedinstvo.
GLAS: Jeste li zadovoljni do sada urađenim u BORS-u na čijem ste čelu skoro godinu dana?
OSTOJIĆ: Stanje BORS-a sada i onda kada sam je preuzeo neuporedivo je bolje. Iz više razloga sam zadovoljan, ali ipak onaj ko je na čelu BORS-a ne može nikad biti zadovoljan, posebno s aspekta težnje da položaj boračkih kategorija bude srazmjeran njihovoj ulozi, žrtvi i zaslugama za stvaranje Republike Srpske u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Uvijek težimo ka boljem, da prava budu adekvatnije uređena.
GLAS: Kakvo je stanje kada je riječ o jedinstvu u BORS-u koje je bilo poljuljano. Obećali ste raditi i na tome.
OSTOJIĆ: Vladale su velike podjele i prvi moj zadatak bio je, kao predsjednika BORS-a i domaćina jedne kuće, da uredim stanje u svom dvorištu da bi BORS kao udruženje građana mogao da ostvaruje svoje programske ciljeve i zadatke. Na tom polju mnogo je urađeno, stanje je stabilizovano. Uspostavljena je kohezija i jedinstvo. Bez toga mi nismo imali šta tražiti, osposobili smo rad organa i tijela da bi se mogli ostvarivati programski ciljevi. Tu je dosta urađeno, BORS nikad kao sada nije održao četiri sjednice Skupštine za godinu dana, a na posljednjoj su svi izvještaji usvojeni skoro jednoglasno. BORS se društveno pozicionirao kao nezavisno, nestranačko udruženje da može odgovoriti svojoj društvenoj ulozi koja mu je namijenjena.
GLAS: Koji su trenutno najveći problemi boraca?
OSTOJIĆ: Nismo bili zadovoljni posebno u posljednjih deset godina, jer nije bilo napretka na tom polju. Na prvoj radnoj sjednici vrha organizacije definisali smo više globalnih pitanja i problema. To je pitanje zapošljavanja djece poginulih boraca, zatim pomoć licima optuženim za navodne ratne zločine, pitanje pomoći porodicama lica koja su osuđena i nalaze se na izležavanju kazne, povećanje ličnih i porodičnih invalidnina i uvođenje jedinstvenog boračkog dodatka kao novog zakonskog rješenja koje ne može da se uradi bez izmjena i dopuna Zakona o pravima boraca. Na tom polju smo dugo insistirali, dugo ponavljali te zahtjeve, a prije 20 dana smo sjeli s predstavnicima institucija, predsjednikom Srpske, resornim ministrom i ministrom finansija. Naši zahtjevi su prihvaćeni kao opravdani i imamo obećanje da će biti realizovani.
GLAS: I dalje ima nezaposlene djece poginulih boraca. Mogu li lokalne zajednice uraditi više za djecu boraca koji su život ostavili na braniku otadžbine?
OSTOJIĆ: Statistički podaci koje smo imali prošle godine od Zavoda za zapošljavanje kažu da je 1.570 nezaposlene djece poginulih boraca, što je ogroman broj. To nije problem samo BORS-a nego cjelokupne društvene zajednice, to je sramota čitavog društva. Ako postoji volja institucija može se ovaj problem riješiti. Imamo sada sastanak i u resornom ministarstvu u vezi s tim da prvo utvrdimo koji je tačan broj djece, koja je školska sprema i gdje žive pa da vidimo koliko se njih može zaposliti u realnom, a koliko u javnom sektoru.
GLAS: Šta je s primanjima boračke populacije u Srpskoj. Da li tražite da ona budu veća?
OSTOJIĆ: Za posljednju deceniju prava su procentualno povećana oko 23 odsto, a za samo posljednjih osam mjeseci prava su povećana 24 odsto, što znači da ako postoji volja i ozbiljan rad vidi se da ima pomaka. U budžetu za 2022. godinu bilo je predviđeno 236 miliona, a realizacija za stavku boračko-invalidske zaštite bila je 330 miliona KM, što je stotinu miliona više nego što je planirano. Međutim, kada se to rasporedi na 200.000 boraca, 30.000 ratnih vojnih invalida, 17.000 porodica poginulih boraca normalno da to nije neko značajnije povećanje. Ipak, ako je osnovica za obračun ličnih porodičnih invalidnina 630 maraka, a sad je 800, vidi se da postoji napredak.
GLAS: Kakav je status demobilisanih boraca?
OSTOJIĆ: O njima je najmanje vođeno računa od završetka rata, a u smislu njihovih prava se luta. Procjena Skupštine BORS-a, koja je sublimirala mišljenje svih gradskih i opštinskih boračkih organizacija, da se mora ići na uvođenje jedinstvenog boračkog dodatka u smislu da svaki borac, zavisno koliko je proveo u ratu i u zoni borbenih dejstava, dobije simboličnu satisfakciju kako bi izbjegli bilo kakvu diskriminaciju. Vidjećemo koliko će to biti, a imamo obećanje da će od iduće godine po mjesecu u zoni borbenih dejstava biti tri marke. Cilj je da borački dodatak bude dodatak uz platu i penziju. Mora da postoji strpljenje za sve pa tako i za ovaj segment.
GLAS: Da li će se i kada utvrditi nove odluke povodom posjete Zorana Milanovića Derventi?
OSTOJIĆ: To će procjenjivati boračka organizacija u Derventi. Mi ćemo izaći u susret ako nas pozovu. I ranije smo rekli da je to neprimjereno, to je ruganje svim žrtvama ali i svima nama koji smo stvarali Republiku Srpsku. To smo osudili i tražili odgovornost onog ko je to dozvolio.
Invalidnine
GLAS: Povećala se osnova za invalidnine. Je li to važan korak?
OSTOJIĆ: Svako kodođe na čelo BORS-a ima neku strategiju u vezi s rješavanjem problema. Dugo vremena nalazili smo se na poziciji da je osnovica bila 63 odsto od prosječne neto plate. U ovoj godini došli smo na osnovicu 70 odsto, a cilj nam je da idemo i na 80 odsto.
