Da li nas poslije vrelog ljeta čeka ekstremno hladna zima? To pitanje postavlja Euronews u svojoj analizi, a kao jedan od mogućih odgovora navodi takozvani 100-godišnji kalendar, istorijsko djelo nastalo još u 17. vijeku.
Prema njegovim predviđanjima, u Njemačkoj bi obilnije snježne padavine trebalo da počnu već 1. decembra. Ipak, riječ je o istorijskom modelu predviđanja vremena, a ne o zvaničnoj meteorološkoj prognozi, ali svakako je zanimljivo vidjeti šta kaže.
Šta je stogodišnji kalendar?
Stogodišnji kalendar razvio je opat Mauritius Knauer u 17. vijeku u manastiru Langhajm u Gornjoj Frankoniji. Njegovo djelo, Calendarium Oeconomicum Perpetuum Practicum, trebalo je da pomogne u predviđanju vremenskih prilika, prije svega zbog potreba poljoprivrede, prenosi Večernji list.
Knauer je svoja predviđanja zasnivao na tadašnjim astrološkim predstavama. Takav pristup danas se smatra zastarjelim, a meteorolozi odavno ne koriste stogodišnji kalendar za izradu vremenskih prognoza, ali, kako piše Euronews, predviđanja iz istorijskog kalendara i danas privlače pažnju.
Snijeg početkom decembra
Prema ažuriranom stogodišnjem kalendaru, lijepo vrijeme trebalo bi da se zadrži na samom početku septembra, a kiša bi trebalo da počne 3. septembra.
Oktobar bi, prema tom predviđanju, trebalo da počne kišnom sedmicom, nakon čega bi se smjenjivali topliji i tmurni dani. Prvi mraz kalendar predviđa za 16. novembar 2026, nakon čega bi, desetak dana kasnije, ponovo trebalo da se vrati kišovito vrijeme.
Najzanimljiviji dio predviđanja odnosi se na početak decembra, kada se u Njemačkoj očekuje mnogo snijega.
Savremeni meteorološki modeli pokazuju nešto drugo
Za razliku od stogodišnjeg kalendara, sezonska prognoza meteorologa Andreja Flisa zasniva se na savremenim numeričkim modelima (ECMWF, NOAA NMME, CFSv2) i pokazuje da bi zimu 2026/2027. mogao da obilježi veoma snažan, potencijalno rekordan Super El Ninjo.
Riječ je o klimatskom fenomenu koji nastaje uslijed snažnog zagrijevanja površinskih i podpovršinskih voda tropskog Pacifika i mijenja opštu atmosfersku cirkulaciju, sa posljedicama koje se osjećaju širom svijeta, pa tako i u Evropi.
Prema podacima NOAA, u pojedinim područjima tropskog Pacifika već su zabilježene anomalije temperature površine mora veće od šest stepeni Celzijusa iznad prosjeka. Ispod površine, u gornjih 250 metara okeana, anomalije su još izraženije i na pojedinim mjestima premašuju čak devet stepeni.
Prognostički modeli očekuju da će El Ninjo dostići vrhunac tokom novembra i decembra 2026. godine, a nekoliko uzastopnih prognoza već ga svrstava u kategoriju najjačih ikada zabilježenih.
Možda vas zanima i ovo:
Klimatolozi zabrinuti: Zašto bi 2026. mogla postati najtoplija godina ikada zabilježena?
Ovakav razvoj situacije snažno utiče na globalno strujanje vazduha. Iznad Sjeverne Amerike modeli pokazuju takozvani split-flow, odnosno podjelu mlazne struje na slabiji sjeverni i znatno pojačani, aktivniji južni ogranak.
To bi sjevernim dijelovima SAD i Kanade moglo da donese blaže i suvlje vrijeme, dok bi jug i istok SAD mogli da imaju više padavina, aktivnije oluje i, u drugom dijelu zime, češće prodore hladnijeg vazduha.
Kakva zima čeka Evropu?
Za Evropu trenutni modeli, uključujući ECMWF i nezavisni NOAA NMME ansambl, koji su međusobno prilično usklađeni, pokazuju pretežno blažu zimu.
Glavno obilježje biće izraženo zapadno do jugozapadno strujanje sa Atlantika, koje donosi relativno topao i vlažan vazduh u veliki dio kontinenta, kao i temperature iznad prosjeka tokom decembra, januara i februara.
To, međutim, ne znači da snijega neće biti. Naprotiv, zbog pojačanog dotoka vlage sa Atlantika ukupna količina padavina trebalo bi da bude iznad prosjeka u velikom dijelu Evrope, naročito na zapadu, u centralnim i jugoistočnim predjelima.
Problem je u tome što će vazduh u nizinama i na srednjim nadmorskim visinama često biti previše topao da bi te padavine bile u obliku snijega.
Zbog toga bi niži predjeli, uključujući veliki dio srednje Evrope, mogli da imaju manje snježnih epizoda nego inače, dok bi najviši dijelovi Alpa, iznad približno 1.800 do 2.000 metara, kao i sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta, mogli da imaju solidne, pa čak i natprosječne količine snijega.
Skijališta u Pirinejima, Apeninima, na Balkanu i u Škotskom visočju, prema ovom scenariju, mogla bi da se suoče sa otežanim uslovima i ispodprosječnim prirodnim snježnim pokrivačem, prenosi Nova.rs.
