Ravna planina banerRavna planina baner

Tema

Srbi brane”DEJTON” pa zarade američke sankcije : SAD nastavljaju politiku kažnjavanja neposlušnih

18 Mart 2023
3 min.
Srbi brane”DEJTON” pa zarade američke sankcije : SAD nastavljaju politiku kažnjavanja neposlušnih

Direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIPP), Dragan Stanković, završio je na američkoj crnoj listi, odnosno na listi nepoželjnih osoba Stejt departmenta.

Njemu se kao i desetini raznih funkcionera iz Republike Srpske zamjera od strane Amerikanaca da ometa, kako kažu, implementaciju Dejtonskog sporazuma. Stanković je, kako navode u obrazloženju, vodio agenciju odgovornu za Zakon o nepokretnoj imovini i da je direktno doveo u pitanje ustavni poredak BiH, koji podriva Dejtonski mirovni sporazum.

Stanković sigurno nije poslednji funkcioner Srpske koji će završiti na nekoj od američkih crnih lista. Pre njega tu su završili i Milorad Dodik, predsednik Republike Srpske, Alen Šeranić ministar zdravlja, Nikola Špirić, delegat u Domu naroda PBiH, i visoki funkcioner SNSD. Takođe i Dodikov savetnik, Milan Tegeltija, zajedno sa suprugom je na toj listi, kao i veliki broj bivših i sadašnjih funkcionera Srpske demokratske strane (SDS) kojima je nedavno ugašen i domen zbog toga.

Ono što je skoro pa uhodana šema za američke sankcije, kada su u pitanju funkcioneri Republike Srpske jeste da im se konstantno zamera da krše Dejtonski sporazum, kako ističu iz SAD, a istina je suprotna.

– Zvaničnici Srpske završavaju na američkim nepodobnim listama, jer ne dopuštaju raspakivanje Dejtonskog sporazuma na štetu Republike Srpske i otimanje nadležnosti koje on propisuje Srpskoj – ističu sagovornici “Novosti”.

Vojislav Savić, politikolog, kaže da je pre svega važno napomenuti da su sankcije, osim ako nije u pitanju terorizam, skoro po pravilu isključivo stvar političkog progona neistomišljenika, pa je tako i ovde slučaj.

Osmica na crnoj listi

Na američkim listama nalaze se i pojedinci iz Federacije BiH. Poslednji koji je tamo završio je Osman Mehmedagić Osmica, sada već bivši šef OBA BiH. On je dospeo na američku “crnu listu”, kako navode Amerikanci, jer je sarađivao sa kriminalnim mrežama kako bi se obogatio i to omugućio svojoj stranci SDA.

– To je pokušaj da se izoluju pojedinci i da se njihovim disciplinovanjem ostali obeshrabre da rade mimo interesa Zapada, a prvenstveno SAD. Srećom, mislim da javnost u Republici Srpskoj još uvek ima izražen senzibilitet za ovakve pojave, zahvaljujući veoma lošim iskustvima u prošlosti – ističe Savić.

Konkretno, kada je u pitanju imovina, koja je povod za sankcije ljudima iz Republike Srpske, on kaže da nema dileme da je to nadležnost entiteta, i besmisleno je čak i upuštati se u raspravu oko toga da li je to po “Dejtonu” ili ne.

Stejt Departmen samostalan

Inače, Stejt department može sam uvesti sankcije, pa je samim tim proces kraći, dok ih OFAC (Ministarstvo finansija SAD) uvodi nakon koordinacije sa različitim ministarstvima i obaveštajnom zajednicom SAD, što uključuje 17 agencija.

Drago Vuković, analitičar, smatra da su generalno sankcije ovog tipa neprimerene modernim međunarodnim odnosima.

– SAD igraju igru kroz koju nameću svoja pravila. To nema nikakve veze sa demokratijom i ljudskim pravima čiji je promotor upravo Amerika – istakao je Vuković.

Novosti

Povezani članci

Kostović: Pojačani izlivi nacionalizma praćeni ustaškom simnolikom

Istoričar Aleksandar Kostović upozorio je na pojačane izlive nacionalnizma praćene ustaškom simbolikom u Hrvatskoj, ali i u pojedinim dijelovima FBiH, te ocijenio da reakcija nadležnih uz sankcionisanje počinilaca može poslati poruku da se takve pojave neće tolerisati. Povodom ustaških simbola i pozdrava “Za dom spremni!” u srpskom povratničkom naselju Baćevići kod Mostara, Kostović je rekao […]

Zanatlije po zaradama stigle i doktore

Odlučio sam da napustim posao u jednom od javnih preduzeća, jer sam procijenio da daleko više mogu zaraditi sa privatnom firmom, koju sam otvorio, a koja se bavi zanatsko-molerskim i keramičarskim radovima. Posla ima preko glave i mogu da biram šta ću raditi. Sada mjesečno mogu lagano da zaradim pet, do šest puta više nego […]