Iza izmjena Zakona o Savjetu ministara, koje su prošle u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, krije se, prema riječima upućenih, pokušaj umanjenja nadležnosti Doma naroda koje su ustavna kategorija, tako da je na sceni još jedan udar na Dejton s ciljem uvođenja takozvanog građanskog koncepta u BiH.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Savjetu ministara BiH, koji je usvojen prošle sedmice u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, dodatno je uzburkao situaciju na domaćoj političkoj sceni. Dio političara, posebno iz SNSD-a i HDZ-a BiH, te pravnici upozoravaju da je riječ o jednom od najneustavnijih akata koji su dobili zeleno svjetlo na tom nivou, a da stvar bude još gora, ima i onih koji smatraju da iza svega stoji zapravo njemački diplomata Kristijan Šmit iz fotelje visokog predstavnika.
U prvi mah se, naime, upozoravalo da se radi o namjeri koju je u tekst sažeo poslanik NES-a Jasmin Emrić, a za koji su glasali poslanici iz bošnjačkih stranaka i opozicija iz Republike Srpske, da ubuduće najmanje 14 poslanika može poslati prijedlog kandidata za ministra ili zamjenika, a ako ga predsjedavajući Savjeta ministara ne imenuje, Komisija za izbor Savjeta ministara bi preuzela vođenje postupka imenovanja.
I dok Emrić tvrdi da aktuelna predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto (HDZ) krši Zakon o Savjetu ministara jer odugovlači imenovanje ministra bezbjednosti BiH, ponajviše iz SNSD-a ističu da prijedlog, koji je prema nekim stavovima dobio zeleno svjetlo i od Kristijana Šmita koji sjedi u fotelji visokog predstavnika, krije začkoljicu koja ima za cilj da promijeni način razrješenja ministara na nivou BiH.
Prilikom imenovanja Savjeta ministara potrebna je, naime, potvrda samo u Predstavničkom domu, ali je za smjenu potrebna i odluka Doma naroda. Zakonom o Savjetu ministara je propisano da predsjedavajući Savjeta može pokrenuti postupak za smjenu ministra i zamjenika te da je, pod uslovom da Parlamentarna skupština donese odluku o potvrdi smjene, predsjedavajući dužan da u skladu sa odredbama istog zakona imenuje novog ministra, odnosno zamjenika ministra.
Šef poslaničkog Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Sanja Vulić tvrdi da izbacivanje Doma naroda, kako stoji u prijedlogu zakona, predstavlja očigledan pokušaj raspakivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
– Iako iz zakonodavno-pravnog sektora navode da je zakon usklađen s tehničkim pravilima za izradu pravnih propisa, nigdje se ne pominje njegova usklađenost s Ustavom BiH. Ukoliko ovakav zakon bude usvojen i u Domu naroda, to će biti jasan primjer kršenja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Dom naroda mora sve potvrditi. Sve smjene ili ostavke. Prosto mora – istakla je Vulićeva za “Glas”.
Podvlači da se na silu ništa ne može postići.
– Kada nemate većinu, a pokušavate je dobiti po svaku cijenu, otvara se pitanje da li su kršenje Ustava i raspakivanje Dejtona previsoka cijena za ostvarenje ličnih interesa, poput jedne pozicije u Savjetu ministara. Ovo je i primjer otvorenog javnog mobinga nad Borjanom Krišto, gdje manjina pokušava kroz medijski i politički pritisak natjerati predsjedavajuću Savjeta ministara da djeluje protivno zakonu i Ustavu – kategorična je ona.
Zamjenik predsjedavajućeg Kluba SDS-PDP-Lista za pravdu i red Nenad Grković za “Glas”, s druge strane, tvrdi da je primarni zadatak Doma naroda zaštita vitalnih nacionalnih interesa, a ne funkcija političara.
– Nigdje ne postoji član da smjenu ministara mora da potvrdi Dom naroda. Ono što je Jasmin Emrić napisao u svom prijedlogu uopšte nije sporno – rekao je Grković koji je kadar Liste za pravdu i red.
Vulićeva mu je, s druge strane, na te tvrdnje poručila da pročita Ustav te da se, ako je to njegov lapsus, i može razumjeti, ali da je svjesno obmanjivanje javnosti iz neznanja ili političkog interesa potpuno neprihvatljivo.
Stav je iznio i pravnik Ognjen Tadić. Ustavom nije, kaže, čak predviđena mogućnost pojedinačne smjene ministara jer dolaze kao kolektivni organ i odlaze kao takvi ako Parlamentarna skupština ocijeni da ne rade posao kako bi trebalo.
To je, tvrdi, bio mehanizam kojim se htjelo obezbijediti da rade zajedno kao tim, a ne jedni protiv drugih, ali i osiguranje da neće biti narušena ravnoteža u tom tijelu. Kasnije su se Zakonom o Savjetu ministara stvari rješavale.
– Ovo što se dešava sada je kršenje Ustava na najbezočniji način kao što je to radio, na primjer, Ustavni sud BiH produžavajući mandat sudijama. Bilo ko, ko je podržao ovu vrstu odluke, mora biti svjestan da je time pomogao svim onim politikama koje su protiv ravnomjerne zastupljenosti naroda u BiH. To što se sada to čini na štetu srpskog naroda i Srpske je samo početak jer će se sutra činiti i na štetu nekog drugog naroda ili na štetu entiteta FBiH. Pozicija Srpske je da ništa u BiH ne treba raditi suprotno Dejtonskom mirovnom sporazumu ili bilo kojeg drugog naroda, pa se može zaključiti da većina delegata u Klubu Srba u Domu naroda neće podržati ovaj prijedlog – zaključio je Tadić.
Inicijative i kvorum
U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH već duže vrijeme ne prolazi inicijativa za smjenu ministara iz SNSD-a Staše Košarca i Srđana Amidžića koja je ranije izglasala u Predstavničkom domu. Za nju su glasali uglavnom poslanici “trojke” koja okuplja SDP, NiP i NS uz ostale manje stranke iz bošnjačkog bloka te opozicija iz Srpske koju predvode SDS, PDP i Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića, kojeg istovremeno nastoje da proguraju za novog ministra bezbjednosti.
Glavni razlozi zbog kojih smjene ne prolaze leže u tome što SNSD i HDZ imaju jedini po tri delegata u Domu, što im daje mogućnost da određuju da li će biti ili ne kvoruma za rad.
