Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslaviće sutra praznik Blagovijesti, u pomen na događaj kada je Arhanđeo Gavrilo javio Prečistoj Djevici Mariji da će roditi sina kojem će dati ime Isus.
Pola godine pošto je prvosvešteniku Zahariji projavio da će u dubokoj starosti dobiti sina koji će biti Gospodnji Preteča /Sveti Jovan Krstitelj/, Arhanđeo Gavrilo javio se Prečistoj Djevici Mariji u Nazaretu, pozdravivši je riječima: “Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama!”
Začuđenoj i uplašenoj Djevici Mariji Arhanđeo objašnjava neobičan pozdrav: “Ne boj se, Marija, jer si našla blagodat u Boga! I evo začećeš i rodićeš sina i nadjenućeš mu ime Isus. On će biti veliki i nazvaće se Sin Višnjega i daće mu Gospod Bog presto Davida, oca Njegovog. I carevaće nad domom Jakovljevim vavijek i carstvu Njegovom neće biti kraja”.
Na Marijino pitanje kako će to biti kada ona ne zna za muža, Arhanđeo Gavrilo odgovara: “Duh Sveti doći će na tebe i sila Višnjega osjeniće te. Zato i ono što će se roditi biće sveto i nazvaće se Sin Božiji”.
Blagovijesti spadaju u red Bogorodičnih praznika, u crkvenom kalendaru je označen crvenim slovom i nepokretan je
Narodni običaji
Po narodnom običaju, na Blagovesti se ustaje rano pa čak i u ponoć, ili barem u praskozorje, a dan je počinjao pesmom devojačkom.
Djevojke bi uoči ovoga dana nakupile suvih grančica i drva, od kojih je razbuktavana velika vatra, obično na kakvom brdu ili seoskom raskršću. Uz vatru se veselilo i muško i žensko, a ponegdje, uz mlade, i stariji. Bilo je uobičajeno da se vatra na ranilu ili bukari preskače. Vladalo je verovanje da će – ko preskoči ovu vatru biti zaštićen od ujeda zmije.
Zbog vjerovanja da se na ovaj dan bude gmizavci iz zimskog sna, na Blagovesti se nisu spominjale zmije. Uoči Blagovijesti, djeca su lupala mašicama o gvozdene predmete obilazeći oko kuće, staje i tora i vikala: „Bež’te zmije i gušteri, bež’te zmije i gušteri!„
Vjerovalo se i da se na Blagovesti žene ne češljaju, kao i da ne valja na taj dan praviti nove opanke. Dobro je na ovaj dan umiti se u reci ili potoku, a Blagovesti naročito slave žene. One koje žele porod odlaze u crkve i manastire gde su ikone posvećene Blagovestima i mole se Bogorodici.
Od tog dana počinje setva jarih žita i tada se iznosi seme na sunce. Voćari smatraju Blagovesti najsrećnijim i najboljim danom za kalemljenje voća, a vinogradari orezuju lozu.
