Na javni konkurs za tri upražnjene pozicije u vrhu Instituta za nestale osobe BiH stiglo je ukupno 11 prijava, a ako bi sve išlo prema planu, novi saziv Kolegijuma direktora, od kojeg se mnogo očekuje, mogao bi da bude konstituisan već narednog mjeseca.
Konkurs zatvoren, odluka uskoro
Sva tri člana Kolegijuma direktora Instituta, koji su predstavnici tri konstitutivna naroda u BiH, trenutno su u statusu vršioca dužnosti, jer im je mandat istekao još krajem prošle godine.
Mandat članova Kolegijuma je četiri godine, a na tim pozicijama nalaze se Nikola Perišić, Marko Jurišić i Saliha Đuderija koja je imenovana nakon što je Mujo Hadžiomerović, izabran 2021, preminuo dvije godine kasnije.
Za imenovanje članova Kolegijuma direktora nadležan je Upravni odbor Instituta koji je prošlog mjeseca i raspisao javni konkurs za izbor novih direktora.
U Institutu je za „Glas“ potvrđeno da je konkurs zatvoren.
– Stiglo je 11 prijava ali nemam podatak koliko prijava za koju poziciju. To će utvrditi Upravni odbor Instituta za nestale osobe BiH koji sprovodi proceduru prilikom otvaranja prijava – poručila je portparol Instituta za nestale osobe BiH Emza Fazlić i dodala da je teško precizirati kada bi novi direktori mogli preuzeti funkciju.
S druge strane, prema riječima sagovornika „Glasa“ iz Upravnog odbora, ovaj posao bi mogao da bude završen već u toku narednog mjeseca jer je interni dogovor da kandidati budu pozvati na razgovor možda i do kraja ovog ili početka narednog mjeseca.
Šesti saziv od osnivanja
Novi saziv Kolegijuma biće, nakon što bude konstituisan, šesti po redu Instituta za nestale osobe BiH od 2005. godine kada je osnovav, a na čiji rad porodice nestalih iz Republike Srpske imaju brojne kritike i pritužbe, ne štedeći ni one koji u tu instituciju dolaze kao kadrovi iz reda srpskog naroda.
Kritike iz Republike Srpske
Iz Republike Srpske na poziciji člana Kolegijuma do sada su bili Milan Bogdanić, Milutin Mišić, Nikola Perišić, iz FBiH, odnosno bošnjačkog naroda Amor Mašović, Mujo Hadžiomerović i Saliha Đuderija, dok je Marko Jurišić član u ime Hrvatskog vijeća odbrane/FBiH od osnivanja.
Tri člana Kolegija direktora rotiraju se na mjestu predsjedavajućeg svakih osam mjeseci, a odluke donose konsenzusom.
Predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac nema informacija o tome ko iz reda srpskog naroda želi u rukovodstvo Instituta. Ipak, naglasila je da se radi o važnoj poziciji.
– Taj neko treba da predstavlja i nas, porodice nestalih, ali iskustvo nam pokazuje da se ne uzima u obzir naše mišljenje – izjavila je Graorčeva za „Glas“.
Srpska potražuje 1.640 nestalih
Republika Srpska potražuje 1.640 nestalih boraca i civila, dok su u tri spomen-kosturnice posmrtni ostaci oko 600 neidentifikovanih lica. Upozoravaju da je proces traženja nestalih Srba u zastoju nakon formiranja Instituta 2008. te da bi traženje nestalih do sada bilo gotovo završeno da je proces ostao u nadležnosti entitetskih komisija.
Predstavnici porodica nestalih iz Srpske nedavno su podvukli da ponovo traže formiranje republičke institucije koja bi se isključivo bavila njihovim traženjem, uz podsjećanje da Zakon o skladištenju DNK profila postoji još od 2012. godine te da republički Zavod za sudsku medicinu ima mogućnosti da prikuplja krvne uzorke, skladišti ih i nakon toga pristupi izradi poklapanju sa koštanim uzorcima kako se identifikovali.
Reorganizacija
Posljednji pokušaj reorganizacije Instituta za nestala lica zaustavljen je prije nekoliko godina neposredno pred postizanja dogovora, koji je, kako tvrde iz Srpske, bio izvjestan, ali je prvo izigran od strane predstavnika iz FBiH, a potom i sa nivoa BiH. Najvažnija je, kako su isticali članovi radne grupe iz Republike Srpske, entitetska zastupljenost, odnosno da članovi Upravnog odbora i Kolegijuma direktora budu birani iz Srpske i FBiH. U okviru Instituta postoje još Nadzorni i Savjetodavni odbor.
