Ravna planina banerRavna planina baner

BiH

Zemlja bez tolerancije i budućnosti: U BiH nemogući zajednički praznici

12 Januar 2022
7 min.
Zemlja bez tolerancije i budućnosti: U BiH nemogući zajednički praznici

Nova godina i 1. maj jedini su praznici koje obilježavaju oba entiteta i tri naroda BiH, dok ostali datumi i njihovo svetkovanje bude različite emocije, tumačenja i oprečne reakcije.

Tradicija osporavanja i netrpeljivosti je započela i ove godine u januaru, na rođendan Srpske. I dok su njeni gradovi i opštine slavili ovaj dan, a zastave se vijorile na kućama i institucijama, politički Bošnjaci su se, po ko zna koji put, tome glasno usprotivili, uz riječi da se obilježavanje ovog dana kosi sa odlukom Ustavnog suda BiH.

I ovaj 9. januar ostaje za nama, ali zato sad dolaze drugi praznici koje svetuju Bošnjaci, a koje ne prihvataju Srbi i Hrvati. Taman kad se prašina malo slegne, a riječi koje dopiru s različitih strana malo utihnu, u martu će, već tradicionalno, uslijediti novi talas tenzija – Dan nezavisnosti BiH.

Tenzije

Ovaj datum, kao prisjećanje na referendum o proglašenju nezavisnosti BiH 1992. godine, doživljava se kao praznik samo u entitetu Federacija BiH. Srbi ga, s druge strane, ne odobravaju, uz objašnjenje da je većina srpskog stanovništva bojkotovala ovaj referendum. Osporavaju i njegovo pravno utemeljenje, jer je, ističu, praznikom proglašen prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma. I na kraju, 1. mart Srbe asocira na ubistvo svata Nikole Gardovića na Baščaršiji.

Ipak, ni sa ovim danom ne završava netrpeljivost koja se u BiH uselila od njenih samih početaka. Posljednja dekada novembra dolazi kao još jedna potvrda razmimoilaženja između predstavnika tri naroda u BiH u odnosu na to kako vide ovu državu. Dok Republika Srpska slavi 21. novembar, godišnjicu potpisivanja Dejtonskog sporazuma, u FBiH Bošnjaci slave 25. novembar kao dan zasjedanja ZAVNOBIH 1943. godine u Mrkonjić Gradu. S druge strane, Hrvati ne praznuju ovaj dan.

Uzimajući u obzir da BiH godinama živi uz stalna previranja i nesuglasice, postavlja se pitanje u čemu leži rješenje za konačno pomirenje i zajednički život u BiH. I na kraju, ima li ga uopšte?

Tradicija

Delegat srpskog naroda u Domu naroda parlamenta BiH, Dušanka Majkić, kaže da je obilježavanje praznika u BiH još jedan od pokazatelja podjele tri naroda. Komentarišući Dan Republike – 9. januar, ona ističe da je Republika Srpska svjesna svojih vrijednosti i da zaslužuje da bude slavljena.

– Što se tiče pogleda iz Federacije, na sve što se u Srpskoj poštuje sa njihove strane se baca kamen. Dakle, ne postoji ništa što bi moglo da bude nešto što je naše, što je vezano za naše korijene i tradiciju, a da to bude po volji političkog Sarajeva. Oni će uvijek naći načina da to pogrdno pogledaju i da se na taj način izraze o tome. S druge strane, mi ne trebamo nikoga vrijeđati nekim riječima koje bismo izgovorili u naboju te ljubavi, nego samo slaviti našu tradiciju dokle god to budemo željeli – kaže ona.

FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA
Dušanka Majkić

Ističe da je Srpska rođena na taj dan, te da to niko ne može promijeniti.

– Oni bi nama zabranili da slavimo Dan Republike, a pri tome, bez ikakve konsultacije s bilo kim, s obzirom na to da BiH nema Zakon o praznicima, odlučili su da slave dva praznika – Dan državnosti i Dan nezavisnosti. Ni za jedan nas pitali nisu. Čim se počne približavati mart, počeće salva uvreda prema nama što se nismo priključili, a znamo zašto nismo. Glasati o izlasku iz Jugoslavije za Srbe je bilo pitanje biti ili ne biti. Oni moraju razumjeti da mi nismo bili na tom referendumu, da nismo učestvovali, pa kako onda to možemo podržavati – kaže Majkićeva za Srpskainfo.

Apsurd

Naglašava da je još apsurdniji Dan državnosti.

– To je praznik bivše zemlje, zemlje koju su oni srušili na tom referendumu i sad ga slave da bi pokazali neki kontinuitet. Oni pokušavaju da natjeraju Srbe da slave te, za njih, praznike, a da rođenje Srpske ne obilježavaju. Međunarodni predstavnici odlaze na praznike koji su apsurdni i nemaju nikakvu podlogu, a na sve strane kritikuju one koji su bili u posjeti i prisustvovali obilježavanju Dana Republike Srpske. To su neshvatljive stvari i teško će biti promijenjene – smatra ona.

Majkićeva podsjeća i na probleme koji su se izrodili iz obilježavanja Nove godine, što dokazuje da ni ovaj praznik više nije lišen netrpeljivosti.

– Sad oni osporavaju i to obilježavanje. Ako ne ide uz Novu godinu sva ona kitnjavost koja je svuda prisutna, onda je to apsurdno. Na putu ka stvaranju islamske države Bošnjaci će sve učiniti – upozorava ona.

Nepoznanica je, kaže, šta će se dešavati u budućnosti, ali u ovom trenutku, navodi ona, jedno je sigurno.

– Srpska je pokazala volju da neće više trpiti ništa što nije Dejtonska tvorevina i da je spremna o svemu da govori i da se dogovara. Međutim, za svaki dogovor je potrebno dvoje, a u BiH troje, pa vidjećemo na šta će to izaći – zaključila je Majkićeva.

Zakonsko rješenje

Poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Alma Čolo, kaže da bi najbolje rješenje za mir sva tri naroda u BiH bilo uspostavljanje zakona o praznicima, ali da to, u ovom trenutku, nije moguće.

– Bio je pokušaj u Parlamentu BiH da se donese zakon o praznicima, ali nije moguće postići koncenzus o tim datumima, koji nisu prihvatljivi za sva tri konstitutivna naroda, s obzirom na sadašnje političke prilike – navodi ona.

FOTO: PARLAMENT BIH

– Kada je u pitanju obilježavanje 9. januara, ja bih podsjetila na odluku Ustavnog suda BiH iz 2013. godine, kada je pokrenut postupak ocjene Ustavnosti o praznicima RS. Prva odluka donesena je 2015. godine, nakon održane javne rasprave, i tada je ovaj datum, kao praznik Republike Srpske, proglašen neustavnim. Kasnije je donesen Zakon o Danu Republike Srpske, pa su i odredbe tog zakona proglašene neustavnim, a isto se dogodilo i kada je proglašena odluka o raspisivanju referenduma oko tog datuma. Ustavni sud je donio privremenu mjeru kojom je zabranio održavanje tog referenduma. Dakle, 9. januar osporavaju četiri odluke Ustavnog suda – rekla je ona.

Za razliku od ovog datuma, dodaje, praznici koji se obilježavaju u martu i novembru su neupitni.

– Dakle, kada je u pitanju ustavnost Dana nezavisnosti i Dana državnosti, Ustavni sud je donio konačne i obavezujuće odluke – zaključila je ona.

“Nisu sporni datumi”

Da trenutno ne postoji datum koji bi mogao povezati, ali i biti put ka mirnom zajedničkom životu tri naroda u BiH, smatra istoričar Draga Mastilović.

– Čak za neke to nije ni datum potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer narodi u BiH slave one datume iz svoje istorije koje smatraju za bitne. Osim toga, neki događaji su se prosto desili određenog datuma i ne mogu se slaviti nekog drugog dana. Ako je, na primjer, Republika Srpska proglašena 9. januara, jedino je logično da se taj datum i proslavlja kao dan njenog stvaranja – kategoričan je on.

Međutim, dodaje, ovdje i nisu sporni datumi, već događaji koji su se desili određenog datuma.

– Tako, na primjer, za one koji osporavaju uopšte postojanje Republike Srpske i žele njeno ukidanje bilo koji datum njenog proglašenja bio bi sporan. Dakle, za njih nije sporan 9. januar, već Republika Srpska, a što je, s druge strane, za Srbe u BiH kategorički imperativ njihovog samoodržanja na prostoru zapadno od rijeke Drine. Isto tako, neprirodno je očekivati da Srbi u BiH proslavljaju 1. mart, dan kada je ubijen srpski svat na Baščaršiji, što je i simbolično označilo početak ubijanja Srba u Sarajevu i to im sigurno niko nikada neće moći nametnuti. A da ne govorimo o referendumu koji se tada održavao i šta Srbi misle o njemu – objašnjava Mastilović.

Dodaje da je suština u tome da je ova zemlja duboko podijeljena po raznim osnovama, te da u njoj niko nikome ne može zabraniti da slavi ono što hoće ili nametnuti da slavi ono što neće.

– I zbog toga bi za smirivanje i političkih i nacionalnih tenzija u BiH bilo ljekovito prestati osporavati pravo na obilježavanje određenih datuma, jer je očigledno da to može samo izazvati nove podjele i novu mržnju, koja nije potrebna nikome, niti može donijeti bilo šta dobro bilo kom narodu u BiH – zaključio je Mastilović.

Povezani članci

Na tržištu BiH dominira pivo iz Srbije i vino iz Hrvatske

U toku prošle godine u Bosnu i Hercegovinu uvezen je alkohol vrijedan oko 191.654.411 KM, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Kako su za “Nezavisne” rekli iz UIO BiH, od ovog iznosa je najviše uvezeno piva od slada, i to 155.663.488 kilograma, ukupne vrijednosti 116.902.715 KM. “Zatim slijedi uvoz nedenaturisanog etilnog alkohola sa volumenskim […]

Objavljeni detalji izgradnje autoputa Beograd – Sarajevo

Ovih dana završen je jedan od zahtjevnijih radova na dionici autoputa Sremska Rača- Kuzmin. Postavljen je most preko Save. Konkstrukcija teška 5.500 tona u dijelovima je u Srbiju stigla iz Turske, sklopljena je na savskoj obali i nakon 6 mjeseci postavljena na stubove. To je korak bliže izgradnji autoputa Beograd-Sarajevo.Vrijednost komercijalnog ugovora izgradnje ovog autoputa, koji je potpisan […]