Ravna planina banerRavna planina baner

Istočno Sarajevo

Žensko naslijeđe prenijeto sa majke na kćerke: Volontiranje u paljanskom Crvenom krstu tradicija Krsmanovića

30 Januar 2025
3 min.
Žensko naslijeđe prenijeto sa majke na kćerke: Volontiranje u paljanskom Crvenom krstu tradicija Krsmanovića

Da ljubav prema ljudima i volontiranje u Crvenom krstu može postati dio tradicije, i to porodične, svedoči primjer jedne porodice iz Pala – Marijane Krsmanović i njene tri kćerke.

Marijana, nastavnik engleskog jezika u OŠ “Srbija” u Palama, i njene tri kćerke, Marija (20), student na Tehnološkom fakultetu u Banjaluci, Anja (18), učenik medicinske škole u SŠC “Istočna Ilidža” i Jana (14 ), učenik OŠ “Pale” aktivni su volonteri Crvenog krsta Republike Srpske i paljanske Opštinske organizacije.

Marijana se Crvenom krstu priključila prije desetak godina, a prema sopstvenom priznanju, humanitarnim radim, i pored Crvenog krsta, bavi se dugo godina. Takođe, trenutno u školi u kojoj radi obavlja i ulogu voditelja sekcije Crvenog krsta.

 U školi, u kojoj radim, godinama vodim sekciju Crvenog krsta, a moj osnovni motiv za rad je da u svojoj djeci i učenicima probudim ljubav i želju za volontiranjem i humanitarnim radom, i da kroz rad sa podmlatkom u školi motivišem djecu da budu humani i vrijedni članovi našeg društva – ističe Marijana.

U tome je i uspjela, jer je, kako kaže, njen aktivizam u Crvenom krstu motivisao i njene tri kćerke da se priključe Crvenom krstu, najprije kroz sekciju u osnovnoj školi, a zatim i u opštinskoj organizaciji Crvenog krsta u Palama.

Cilj da pomažu drugima

Sestre Krsmanović su saglasne u jednom – njihova majka je zaslužna za humani put koji su odabrale, koji im je, između ostalog, donio i mnogo prijatelja i lijepih iskustava.

Crveni krst za njih predstavlja jednu veliku zajednicu humanih ljudi, okupljenih sa istim ciljem i namjerom – da pomažu drugima.

– Veoma mi znači da djecu odgajam u humanom duhu, jer je toga sve manje u današnje vrijeme – navodi ona.

Marija trenutno stanuje u Banjaluci i studira na Tehnološkom fakultetu, a ističe da je njeno volontersko iskustvo počelo 2017. godine kada se sa mlađom sestrom Anjom učlanila u sekciju Crvenog krsta u OŠ “Srbija”, koju je pohađala.

Iz majčinih priča i njenog iskustva, za Crveni krst je čula Anja, čija je prva ljubav bila prva pomoć.

– Kako sam odrastala, rasla je i moja ljubav prema humanosti, ljudima u organizaciji, ali i interesovanje za učešće u akcijama i raznim edukacijama – kaže Anja.

Najmlađa u ovoj porodici crvenokrstaša je Jana, koja ima 14 godina i ide u osnovnu školu. I ona je takođe bila polaznik sekcije Crvenog krsta u školi, a dosta novog znanja je stekla učeći uz majku i sestre.

– Moje starije sestre i majka zaslužne su za to što sam postala član sekcije Crvenog krsta. Slijedila sam ih i danas sam privržena njihovom primjeru – objašnjava ona.

Povezani članci

Škobo: Ustav iz 1992. godine izraz odlučnosti Srba da opstanu na svom prostoru

Ustav Republike Srpske iz 1992. godine predstavlja pravni izraz volje i odlučnosti srpskog naroda da opstane na prostoru koji nastanjuje više od hiljadu godina, rekao je Srni istoričar Lazar Škobo. Škobo je naglasio da je, uprkos svim stradanjima, srpski narod prihvatio ustupak koji je kasnije utemeljio Dejtonski mirovni sporazum. “Naš narod, koji je pod svojom […]

Šiljegović: Srbi platili visoku cijenu, ali je Republika Srpska neprocjenjiva

Srbi koji su prije 30 godina bili izloženi strašnom egzodusu iz Sarajeva skupo su platili slobodu, ali, zahvaljujući njihovoj žrtvi i hrabrosti srpskih boraca i naroda, Republika Srpska danas ima neprocjenjivu vrijednost, izjavio je Srni učesnik egzodusa i direktor tadašnjeg Srpskog radija Ilidža Boško Šiljegović. “Poslije egzodusa i progona Srba iz Hrvatske i prijetnji muslimanskog […]