Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je za Srnu da BiH stvarno djeluje kao beznadežan slučaj, jer dok se drugi bave razvojem ovdje se sva priča sarajevskih unitarista svodi na to da li će biti imenovan neki stranac koji će kažnjavati Republiku Srpsku i praviti državu po njihovoj mjeri.
Cvijanović je istakla da, nažalost, ima nekoliko zemalja u EU koje i dalje zagovaraju taj pristup i koje i put BiH ka EU vide isključivo kao proces centralizacije i zato tu i nema nekih pomaka, pa bi bolje bilo da se prihvate realnosti.
Na pitanje da li je i nepostojanje dogovora o imenovanju visokog predstavnika dio nove realnosti, Cvijanović je odgovorila da to jeste jedan od primjera.
Ona je podsjetila da je američki pristup jasno saopšten u Savjetu bezbjednosti UN i naglasila da visoki predstavnik nije predviđen kao trajno rješenje, te da procese treba prenijeti na domaće demokratski izabrane institucije i predstavnike konstitutivnih naroda.
Zabrinjavajuće je to, kaže ona za Srnu, što je stav EU ili maglovit ili, a što je tek apsurd, po svojoj suštini apsolutno neevropski.
“Zvaničnici EU kažu da to mora biti čovjek koji će BiH približiti EU, a zaboravljaju da je prije petnaestak godina došlo do razdvajanje tih funkcija kako se neki visoki predstavnik ne bi petljao u pitanja EU, već bi taj proces vodila sama EU preko svojih predstavnika.
Takođe, zaboravili su da su i sami govorili da je uloga visokog predstavnika nespojiva sa procesom evropskih integracija. A, da ne kažem kako je Venecijanska komisija još prije 20 godina jasno rekla da je postojanje visokih predstavnika smetnja demokratskom razvoju BiH”, podsjetila je Cvijanović i upitala šta je istina – ono što su govorili tad ili ovo što govore sad?
TRETIRANJE BiH KAO EKSPERIMENTA VODILO ZEMLJU IZ KRIZE U KRIZU
Sve to, konstatovala je ona, pokazuje da se BiH tretira na nivou eksperimenta, a da su svi duboko svjesni da je taj pristup vodio zemlju iz krize u krizu.
“Nisu valjda pomislili da će Republika Srpska samo ćutati i prihvatati sve što su naumili da joj oduzmu”, istakla je srpski član Predsjedništva BiH.
Ona je pojasnila da nije problem visoki predstavnik ako funkcioniše u okviru Aneksa 10, već su problem naknadno kreirana, i to bez ikakvog uporišta u međunarodnom ili domaćem pravu, takozvana bonska ovlašćenja koja su služila kažnjavanju političkih neistomišljenika i antidejtonskoj centralizaciji države.
Napominjući da se sad stvari mijenjaju na svjetskoj političkoj sceni, te da su zato nervozni zagovornici unitarizacije i centralizacije BiH, Cvijanović je istakla da su na svjetskoj pozornici izgubili dosta i na istoku i na zapadu, jer se nikome više ne slušaju njihove neosnovane kuknjave, niti misle da su pozvani da i dalje tobože pomažu, a da zemlja uporno nazaduje.
“DŽaba i pisma koja pišu i u kojima traže ostanak bonskih ovlaštenja, jer je to dokaz da ne znaju sami upravljati procesima”, ukazala je Cvijanović.
POLITIČKIM PROCESIMA U VIŠENACIONALNIM ZAJEDNICAMA UPRAVLJA SE DOGOVOROM SA DRUGIMA
Na pitanje kako treba da se upravlja političkim procesima u zemlji kao što je BiH, složena državna zajednica sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, Cvijanović je rekla da bi u nekoj višenacionalnoj zajednici upravljali procesima, to znači da morate dogovarati stvari sa drugima.
“Naše kolege iz sarajevskog političkog miljea su navikli da im stranci sve što od njih traže daju na tacni, pa su izgubili sposobnost da dogovaraju stvari sa drugima i zato se sad teško snalaze u novim okolnostima, jer nema više nekritičkog favorizovanja jednih na štetu drugih na koje su navikli”, pojasnila je ona.
Ona je naglasila da Republika Srpska ne traži nikakvo favorizovanje, već traži izbalansiran pristup i to konačno dobija.
“Ko nas uvažava, mi ga uvažavamo dvostruko više. Možda se nekada nismo mogli jednako snažno oduprijeti pritisku, ali danas to možemo. Možda nekad nismo imali dosta sagovornika u svijetu, ali danas to imamo. Nikome se ne trebamo izvinjavati, jer radeći dobro sebi, nikome ne činimo štetu. Spremni smo sarađivati sa svima osim sa onima koji bi nanosili štetu Republici Srpskoj”, poručila je Cvijanović.
NAJOZBILJNIJA REFORMA BIĆE U PRAVOSUĐU, KAKO REDOVNOM TAKO I USTAVNOM SUDU
Kada je riječ o reformskim procesima u BiH, srpski član Predsjedništva je ocijenila za Srnu da će najozbiljnija reforma biti ona koja se mora sprovesti u pravosuđu, kako redovnom tako i u Ustavnom sudu BiH.
“Nedopustivo je da sudija Ustavnog suda BiH kaže da prema Ustavu BiH neki neizabrani stranac ima pravo da nameće zakone. To je sunovrat ustava, koji propisuje ko je ovlašteni predlagač, a ko zakonodavac, ali i same institucije čija je uloga, da štiti Ustav i ustavnost”, rekla je Cvijanović.
