Ravna planina banerRavna planina baner

Kultura

Matica srpska predstavljena u Budvi

11 Septembar 2023
2 min.
Matica srpska predstavljena u Budvi

Na sedmom festivalu “Ćirilicom” u budvanskom Starom gradu upriličen je program posvećen predstojećim jubilejima Matice srpske – 200 godina “Letopisa Matice srpske” iduće godine i Matice srpske koji će biti obilježeni iduće, odnosno 2026. godine.

Predsjednik Matice srpske Dragan Stanić istakao je tom prilikom da je Matica srpska od osnivanja u Pešti 1826. godine izvještavala sve čitaoce o mnogim temama važnim i za Crnu Goru, prije svega u okviru “Letopisa”.

Stanić je u svom izlaganju sinoć naveo da je “Letopis Matice srpske” pokrenula grupa entuzijasta u Novom Sadu, a inicijator je bio profesor istorije Georgije Magarašević.

Upravnik Biblioteke Matice srpske Selimir Radulović govorio je o najstarijoj srpskoj biblioteci od nacionalnog značaja i prvoj javnoj i naučnoj biblioteci u Srba, utemeljenoj u Pešti 1826, čiji je javni rad proglašen 1838. godine.

Potpredsjednik Matice srpske, akademik Jovan Delić naglasio je da je “Letopis Matice srpske” najstariji živi časopis u svijetu koji izlazi kontinuirano.

On je naveo da Maticu srpsku čine četiri ključne institucije: Matica srpska kao krovna institucija, zatim Biblioteka, Galerija koja bilježi brojne uspjehe u svijetu i Izdavački centar koji vodi akademik Miro Vuksanović.

“Iako nije prevashodno naučna institucija, Matica srpska danas važi za verovatno prvu ili drugu naučnu instituciju u srpskom narodu. Kao i sve naučne institucije radi po odeljenjima i ima ih ukupno sedam”, naveo je Delić.

Po završetku sinoćnjeg programa posvećenog Matici srpskoj “Sve od Pešte daž do Černe Gore” /Sve od Pešte pa do Crne Gore/, srpskom pjesniku Selimiru Raduloviću uručena je nagrada “Sveti Stefan Štiljanović” za 2023. godinu.

Radulović, koji je upravnik Biblioteke Matice srpske, je u ime Biblioteke poklonio Narodnoj biblioteci Budve 86 brojeva “Letopisa Matice srpske” i 150 naslova iz izdavaštva Matice.

Selimir Radulović rođen je na Cetinju 1953. godine. Objavio je 11 pjesničkih knjiga, pet knjiga izabranih pjesama i šest knjiga izabranih i novih pjesama. Dobitnik je oko 30 nagrada i priznanja, uključujući i Vukovu /2012/ i Zmajevu nagradu /2017/, a u 2023. godini mu je od grad Kikinda uručio i nagradu “Dušan Vasiljev”.

Sedmi Festival “Ćirilicom” biće nastavljen večeras od 21.00 čas na sceni između crkava u Starom gradu u Budvi premijerom predstave “Kosara i Vladimir”.

Festival organizuju Narodna biblioteka Budve i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije opštine Budva.

SRNA

Povezani članci

Osnovci kroz film i arhivu Kinoteke upoznali srpsku i rusku kulturu

Učenici Osnovne škole “Pale” posjetili su danas Arhiv Kinoteke Republike Srpske, gdje su imali priliku da se upoznaju o filmskoj opremi koja se nekada koristila u kinematografiji, kao i o bogatoj arhivskoj građi koju čuva ova ustanova. Tom prilikom pogledali su i izložbu “Vijek i po srpske škole glume”, na kojoj su predstavljene fotografije najznačajnijih […]

Književno veče sa Brankicom Damjanović

Kulturni centar Istočno Novo Sarajevo večeras organizuje književno veče sa Brankicom Damjanović. Poznata književnica i autor brojnih čitanih knjiga, Brankica Damjanović, više od dvije decenije radila je kao televizijski novinar i urednik u Srbiji, a danas živi i stvara u Beogradu. Autor je deset knjiga, među kojima su poznate zbirke „Dobro je“, „Ne bih ovo […]