Ravna planina banerRavna planina baner

Kultura

Matica srpska predstavljena u Budvi

11 Septembar 2023
2 min.
Matica srpska predstavljena u Budvi

Na sedmom festivalu “Ćirilicom” u budvanskom Starom gradu upriličen je program posvećen predstojećim jubilejima Matice srpske – 200 godina “Letopisa Matice srpske” iduće godine i Matice srpske koji će biti obilježeni iduće, odnosno 2026. godine.

Predsjednik Matice srpske Dragan Stanić istakao je tom prilikom da je Matica srpska od osnivanja u Pešti 1826. godine izvještavala sve čitaoce o mnogim temama važnim i za Crnu Goru, prije svega u okviru “Letopisa”.

Stanić je u svom izlaganju sinoć naveo da je “Letopis Matice srpske” pokrenula grupa entuzijasta u Novom Sadu, a inicijator je bio profesor istorije Georgije Magarašević.

Upravnik Biblioteke Matice srpske Selimir Radulović govorio je o najstarijoj srpskoj biblioteci od nacionalnog značaja i prvoj javnoj i naučnoj biblioteci u Srba, utemeljenoj u Pešti 1826, čiji je javni rad proglašen 1838. godine.

Potpredsjednik Matice srpske, akademik Jovan Delić naglasio je da je “Letopis Matice srpske” najstariji živi časopis u svijetu koji izlazi kontinuirano.

On je naveo da Maticu srpsku čine četiri ključne institucije: Matica srpska kao krovna institucija, zatim Biblioteka, Galerija koja bilježi brojne uspjehe u svijetu i Izdavački centar koji vodi akademik Miro Vuksanović.

“Iako nije prevashodno naučna institucija, Matica srpska danas važi za verovatno prvu ili drugu naučnu instituciju u srpskom narodu. Kao i sve naučne institucije radi po odeljenjima i ima ih ukupno sedam”, naveo je Delić.

Po završetku sinoćnjeg programa posvećenog Matici srpskoj “Sve od Pešte daž do Černe Gore” /Sve od Pešte pa do Crne Gore/, srpskom pjesniku Selimiru Raduloviću uručena je nagrada “Sveti Stefan Štiljanović” za 2023. godinu.

Radulović, koji je upravnik Biblioteke Matice srpske, je u ime Biblioteke poklonio Narodnoj biblioteci Budve 86 brojeva “Letopisa Matice srpske” i 150 naslova iz izdavaštva Matice.

Selimir Radulović rođen je na Cetinju 1953. godine. Objavio je 11 pjesničkih knjiga, pet knjiga izabranih pjesama i šest knjiga izabranih i novih pjesama. Dobitnik je oko 30 nagrada i priznanja, uključujući i Vukovu /2012/ i Zmajevu nagradu /2017/, a u 2023. godini mu je od grad Kikinda uručio i nagradu “Dušan Vasiljev”.

Sedmi Festival “Ćirilicom” biće nastavljen večeras od 21.00 čas na sceni između crkava u Starom gradu u Budvi premijerom predstave “Kosara i Vladimir”.

Festival organizuju Narodna biblioteka Budve i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije opštine Budva.

SRNA

Povezani članci

Danijela Gazdić član Muzičkog komiteta u Svjetskoj asocijaciji akordeonista

Profesor Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu Danijela Gazdić izabrana je za člana Muzičkog komiteta Svjetske asocijacije akordeonista na Svjetskom kupu harmonike u Astani u Kazahstanu. Gazdićeva je izabrana na Generalnoj skupštini, a na 79. Svjetskom kupu harmonike učestvovala je u radu stručnog žirija u takmičarskim kategorijama, saopštila je Muzička akademija. Redovni je profesor harmonike […]

Objavljeni rezultati konkursa za dodjelu stimulacija autorima u oblasti književnog stvaralaštva

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske objavilo je rezultate Јavnog konkursa za dodjelu stimulacija autorima u oblasti književnog stvaralaštva za 2026. godinu. Na osnovu odluke stručne komisije, za podršku domaćim autorima i prevodiocima ukupno je dodijeljeno 66.000 KM. Јavni konkurs za dodjelu stimulacija u oblasti književnog stvaralaštva predstavlja jedan od najznačajnijih mehanizama direktne podrške književnim […]