Ravna planina banerRavna planina baner

Kultura

Matica srpska predstavljena u Budvi

11 Septembar 2023
2 min.
Matica srpska predstavljena u Budvi

Na sedmom festivalu “Ćirilicom” u budvanskom Starom gradu upriličen je program posvećen predstojećim jubilejima Matice srpske – 200 godina “Letopisa Matice srpske” iduće godine i Matice srpske koji će biti obilježeni iduće, odnosno 2026. godine.

Predsjednik Matice srpske Dragan Stanić istakao je tom prilikom da je Matica srpska od osnivanja u Pešti 1826. godine izvještavala sve čitaoce o mnogim temama važnim i za Crnu Goru, prije svega u okviru “Letopisa”.

Stanić je u svom izlaganju sinoć naveo da je “Letopis Matice srpske” pokrenula grupa entuzijasta u Novom Sadu, a inicijator je bio profesor istorije Georgije Magarašević.

Upravnik Biblioteke Matice srpske Selimir Radulović govorio je o najstarijoj srpskoj biblioteci od nacionalnog značaja i prvoj javnoj i naučnoj biblioteci u Srba, utemeljenoj u Pešti 1826, čiji je javni rad proglašen 1838. godine.

Potpredsjednik Matice srpske, akademik Jovan Delić naglasio je da je “Letopis Matice srpske” najstariji živi časopis u svijetu koji izlazi kontinuirano.

On je naveo da Maticu srpsku čine četiri ključne institucije: Matica srpska kao krovna institucija, zatim Biblioteka, Galerija koja bilježi brojne uspjehe u svijetu i Izdavački centar koji vodi akademik Miro Vuksanović.

“Iako nije prevashodno naučna institucija, Matica srpska danas važi za verovatno prvu ili drugu naučnu instituciju u srpskom narodu. Kao i sve naučne institucije radi po odeljenjima i ima ih ukupno sedam”, naveo je Delić.

Po završetku sinoćnjeg programa posvećenog Matici srpskoj “Sve od Pešte daž do Černe Gore” /Sve od Pešte pa do Crne Gore/, srpskom pjesniku Selimiru Raduloviću uručena je nagrada “Sveti Stefan Štiljanović” za 2023. godinu.

Radulović, koji je upravnik Biblioteke Matice srpske, je u ime Biblioteke poklonio Narodnoj biblioteci Budve 86 brojeva “Letopisa Matice srpske” i 150 naslova iz izdavaštva Matice.

Selimir Radulović rođen je na Cetinju 1953. godine. Objavio je 11 pjesničkih knjiga, pet knjiga izabranih pjesama i šest knjiga izabranih i novih pjesama. Dobitnik je oko 30 nagrada i priznanja, uključujući i Vukovu /2012/ i Zmajevu nagradu /2017/, a u 2023. godini mu je od grad Kikinda uručio i nagradu “Dušan Vasiljev”.

Sedmi Festival “Ćirilicom” biće nastavljen večeras od 21.00 čas na sceni između crkava u Starom gradu u Budvi premijerom predstave “Kosara i Vladimir”.

Festival organizuju Narodna biblioteka Budve i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije opštine Budva.

SRNA

Povezani članci

Jubilarni 20. “Prvi kadar” uz uživo izvođenje filmske muzike

Tokom dvije decenije Međunarodni filmski festival “Prvi kadar” izrastao je u jedan od prepoznatljivijih i značajnih u Republici Srpskoj i regionu, a tokom ovogodišnjeg 20. izdanja publiku očekuje jedinstven audio-vizuelni spektakl, uz uživo izvođenje filmske muzike. Direktor festivala Vitomir Mitrić izjavio je Srni da će festival biti održan od 2. do 7. novembra u Istočnom […]

Sladoje na Palama obilježio 50 godina od „Dnevnika nesanice“: Kritika ćutala, čitaoci pamtili stihove

Pjesnik Đorđo Sladoje obilježio je na Palama pola vijeka od objavljivanja svoje prve knjige „Dnevnik nesanice“, a njegovim pjesničkim večerom u amfiteatru Filozofskog fakulteta završena je ovogodišnja manifestacija „Dani Željka Grujića“. Govoreći o nastanku knjige i njenom neobičnom putu do publike, Sladoje je rekao da je „Dnevnik nesanice“, iako njegovo prvo djelo, bio veoma čitan. […]