Ružina pećina, smještena u Pustom Polju kod Gacka, postala je predmetom intenzivnih arheoloških istraživanja na regionalnoj i svjetskoj razini. Ovo nalazište krije dragocjene artefakte iz razdoblja paleolitika, a najnovija iskopavanja donijela su značajne rezultate koji će doprinijeti razumijevanju ranih ljudskih zajednica na prostoru istočne Hercegovine.
Iako su prva istraživanja Ružine pećine započela još krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, sadašnji projekt predvode profesor Dušan Mihailović s Filozofskog fakulteta u Beogradu i Ivana Grujić, direktorica Muzeja Hercegovine u Trebinju.
Zajednički tim radi u okviru sedmogodišnjeg projekta koji financira kanadska vlada.
„Došli smo ovdje i započeli jedan dugogodišnji projekt istraživanja najranijeg perioda u ljudskoj povijesti na teritoriju istočne Hercegovine. Naš cilj je da otkrijemo i istražimo paleolitska nalazišta od pre 10, 20, 30, 40 tisuća godina. Ova pećina je poznata i od ranije. U njoj su bila iskopavanja krajem osamdesetih godina. Međutim, ti nalazi nisu bili detaljno objavljeni i tu je ostalo dosta nejasnoća. Mi smo došli ovdje da to sve sustavno istražimo i da vidimo što se ovdje točno događalo i tko su bili ti ljudi koji su naseljavali ovu pećinu“, ističe za Hercegovina.info profesor Dušan Mihailović.
Bogatstvo kamenih alatki i tragova ljudske aktivnosti
Tijekom dosadašnjih iskopavanja u Ružinoj pećini pronađeni su stotine artefakata koji datiraju iz najranijeg kamenog doba. To potvrđuje da je ovo područje bilo naseljeno još u doba posljednjeg ledenog doba, prije više od 20.000 godina.
„Prvi rezultati koje smo dobili nakon deset dana istraživanja su izvanredni. Daleko su premašili naša očekivanja. Naime, ovdje smo otkrili ostatke logora lovaca i sakupljača iz posljednjeg ledenog doba koji sadrži stotine kamenih alatki. Našli smo koštanu alatku, pigmente za bojenje lica i odjeće, kao i brojne životinjske kosti koje ukazuju koje su životinje lovili. Već sada imamo početni uvid u njihove aktivnosti u samom staništu, ali i u model naseljavanja u tom periodu“, dodaje Mihailović.
Turistički potencijal
Profesor Mihailović ističe i veliki turistički potencijal ovog nalazišta:
„To su spektakularna nalazišta koja privlače mnogo turista. Imate Crvenu stijenu koja je već uređena za posjete, imate nalazište Badanj u blizini Stoca koje je isto izvanredno i sada imate Ružinu pećinu. Dakle, ljudi su vrlo zainteresirani da pogledaju ta najstarija nalazišta. S druge strane, na lokalnom nivou, ovdje na teritoriju općine Gacka postoje mnogi drugi spomenici kulture koji mogu da se prikažu javnosti, i sve to može na kraju da se zajedno poveže u jednu cjelinu“, zaključuje Mihailović.
Ivana Grujić, direktorica Muzeja Hercegovine, naglašava značaj ovog projekta za cijelu istočnu Hercegovinu:
„Cijela istočna Hercegovina je teritorij s velikim brojem arheoloških nalazišta. Nažalost, desetljećima se nisu radila sustavna istraživanja. Ovo je sada za nas i Muzej Hercegovine u Trebinju prvi put da ulazimo u jedan ozbiljan projekt gdje će naši ljudi raditi sa stranim institutima i na osnovu najsuvremenijih metoda istraživanja dobit ćemo rezultate. To je jedna jedinstvena prilika, posebno što je ovo razdoblje najstarije ljudske civilizacije dosta stran običnom narodu. Muzej Hercegovine u svojoj stalnoj postavci ne posjeduje nalaze iz ovog perioda, tako da ćemo i s te strane obogatiti stalnu postavku, što je ujedno i naš osnovni cilj. Pećina je već zabilježena u arheološkom leksikonu BiH, u znanosti poznata, ali nedovoljno istražena. U ovom kraju svi znaju za nju, što je dobar pokazatelj da ljudi sudjeluju u ovim rezultatima naših istraživanja jer prihvaćaju nove podatke i ponosni su ne samo na srednji vijek i antiku, nego i na činjenicu da je ovdje prije puno tisuća godina čovjek živio, lovio i naseljavao ove predjele“, kaže Grujić.
Dugoročan međunarodni projekt
Projekt arheoloških istraživanja Ružine pećine trajat će sedam godina i uključuje vodeće svjetske institucije koje se bave proučavanjem ljudske prošlosti. U planu su i DNK analize, analize proteina i druge suvremene metode koje će omogućiti što detaljnije razumijevanje života naših prapovijesnih predaka.
