U Kancelariji visokog predstavnika (OHR), sudeći prema pričama koje kruže po političkim kuloarima, mahom od zvaničnika iz FBiH, razmatraju nove intervencije koje bi trebalo da idu u pravcu redefinisanja kvoruma u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i “guranja” u proceduru kandidata za novog ministra bezbjednosti, što bi, prema ocjenama pravnika, bio novi udar na ustavni poredak.
Intervencije bi, prenose federalni mediji, za cilj imale “onemogućavanje političkih blokada i obezbjeđenje funkcionalnosti institucija BiH”, a što bi u praksi značilo izbacivanje SNSD-a, pa i HDZ-a BiH iz vlasti na nivou BiH, uz uvođenje novih stranaka.
Isti izvori navode da su pod lupom izmjene Zakona o Savjetu ministara BiH i Krivičnog zakona BiH.
– Ukoliko predsjedavajući Savjeta ministara u roku od 15 dana ne predloži novo ime za ministra, nakon što je stari razriješen ili je dao ostavku, odluka se prosljeđuje Parlamentarnoj skupštini BiH – mogla bi biti, prema pisanju više medija sa sjedištem u Sarajevu, jedna od nametnutih odluka.
Razmatra se i izmjena Krivičnog zakona BiH kojom bi obaranje kvoruma u Domu naroda parlamenta BiH postalo krivično djelo, ali bi se isto primijenilo i na institucije, kao što je Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH.
BiH, naime, nema ministra bezbjednosti od kada je početkom godine Nenad Nešić podnio ostavku zbog postupka koji se vodi protiv njega. Na njegovom mjestu je, u svojstvu vršioca dužnosti ministra, Ivica Bošnjak, kadar HDZ-a BiH, koji je bio Nešićev zamjenik.
Situaciju je tih dana zakomplikovala bošnjačka “trojka” (SDP, NiP i NS) okretanjem leđa SNSD-u sa kojim je, uz HDZ BiH, formirala vlast na nivou BiH nakon izbora 2022. te se okrenula opozicionim strankama iz Srpske – SDS-u, PDP-u i Listi za pravdu i red sa kojima pokušava da dođe do potvrde većine u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Međutim, to im još ne polazi za rukom, između ostalog, zbog snage SNSD-a i HDZ-a u Domu naroda, gdje te stranke imaju po tri od ukupno pet delegata, koliko ih ima u klubu srpskog, odnosno hrvatskog naroda na osnovu čega od njihovog prisustva zavisi da li će biti kvoruma za održavanje sjednice što je u nekoliko navrata već potvrđeno na primjeru pokušaja smjene kadrova iz stranke Milorada Dodika.
Matematičke, ali i partijske kombinacije su krive i za neimenovanje novog ministra bezbjednosti. Kao zvaničan prijedlog dijela šefova klubova u Predstavničkom domu, bez onih koji predvode poslanike iz SNSD-a i HDZ-a, je polovinom marta predložen Nebojša Vukanović iz Liste za pravdu i red, ali predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto (HDZ) još nije poslala to ime na “provjeru” nadležnim institucijama.
Na to je ukazano i juče u Predstavničkom domu te zatraženo da se to ubrza, uz opasku da Krišto krši zakon, a pojedinci iz reda bošnjačkih stranaka su ponovo počeli da prizivaju u pomoć Šmita iako je i sam ranije potvrdio da ne smije zadirati u Ustav BiH.
Mediji su juče naveli i opciju da bi Šmit kojeg Srpska, za razliku od FBiH, ne priznaje za visokog predstavnika, mogao “zamijeniti” Krišto i umjesto nje poslati prijedlog imenovanja koji bi, u slučaju da prođe provjere, bio i imenovan za novog ministra u Predstavničkom domu.
Pravnik Ognjen Tadić kaže da ponašanje Šmita već u potpunosti narušava političke odnose u BiH, Dejtonski mirovni sporazum i jedino je u funkciji njegovog očajničkog nastojanja da uspostavi ličnu samovladu.
– On se ponaša suprotno svim principima prava, demokratije i zdravog razuma. U tom smislu od njega se sve može očekivati, ali se ništa ne smije prihvatiti. Prihvatanje bilo čega što Šmit nameće vodi ka rušenju mira u BiH. Ideja da donosi dekret kojim bi poništio Ustav BiH i Ustavom utvrđeni obavezni kvorum da bi mogla biti održana sjednica Doma naroda nije ništa drugo nego napad na ustavni poredak BiH – rekao je Tadić koji je svojevremeno bio delegat u Domu naroda, a danas je i savjetnik predsjednika Srpske.
Podvukao je i da se ništa racionalno ne može reći o idejama Šmita.
– Jedan stranac pokušava da ovlada tuđom državom kao da je njegova – kazao je Tadić.
S tim je saglasan i pravnik iz Sarajeva Damir Sakić koji podvlači da je Ustavom propisana kao isključiva nadležnost predsjedavajućeg Savjeta ministara da imenuje ministre.
– Da bi se to promijenilo, prvo se mora amandirati Ustav BiH, a tek nakon toga se može pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o Savjetu ministara. Nadležnost za amandiranje Ustava BiH nemaju ni legalni ni legitimni visoki predstavnici i to po vlastitom utvrđenju, a o ovom koji se protivno pravu i bez rezolucije Savjeta bezbjednosti UN predstavlja kao takav da i ne govorim – rekao je Sakić za “Glas”.
U Ustavu, naime, piše da devet članova Doma naroda sačinjava kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata te da Predsjedništvo imenuje predsjedavajućeg Savjeta ministara koji imenuje ministre. Iz OHR-a se nisu oglašavali o medijskim navodima.
Sjednica
Nova hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, na čijem dnevnom redu su jedino prijedlozi za razrješenje i smjenu srpskih kadrova, zakazana je za ponedjeljak. Riječ je o smjeni Nikole Špirića, Staše Košarca i Srđana Amidžića.
Predlagači razrješenja i smjena su srpski delegati iz PDP-a i SDS-a Nenad Vuković i Želimir Nešković, hrvatski delegati Ilija Cvitanović iz HDZ-a 1990 te Zlatko Miletić (Za nove generacije) i iz Kluba bošnjačkog naroda Kemal Ademović koji je kadar NiP-a.
