Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) ponovo je podigao tenzije na svjetskoj sceni, poručivši da bi Sjedinjene Američke Države mogle „uzeti Kubu“, što su mnogi protumačili kao najdirektniju najavu mogućeg novog geopolitičkog sukoba.
Govoreći pred novinarima u Bijeloj kući, Tramp je izjavio da ima „čast da zauzme Kubu“ i da sa tom državom može da uradi „šta god želi“, naglašavajući da je riječ o „veoma oslabljenoj naciji“.
„Vjerujem da ću imati čast da zauzmem Kubu… bilo da je oslobodim ili zauzmem, mislim da mogu da uradim šta god želim“, rekao je Tramp.
Trump on Cuba:
— Clash Report (@clashreport) March 16, 2026
I do believe I’ll have the honor of taking Cuba. That would be good. That’s a big honor.
I can free it or take it, I think I can do anything I want with it. pic.twitter.com/I0TpVCY73j
Ostrvo u mraku: energetski kolaps bez presedana
Ove izjave dolaze u trenutku kada se Kuba suočava sa jednom od najtežih kriza u novijoj istoriji. Zemlju je pogodio gotovo potpuni kolaps elektroenergetskog sistema, zbog čega su milioni ljudi ostali bez struje.
Prema izvještajima međunarodnih medija, ključni uzrok krize je drastično smanjenje isporuka nafte, koje su dodatno ograničene američkim mjerama. Energetski sistem, koji je već godinama zastario i opterećen, našao se pod udarom kakav nije mogao da izdrži.
Meanwhile, according to CNN, Cuba is facing a complete electricity collapse. It's the first nationwide blackout since the US oil blockade.
— Chay Bowes (@BowesChay) March 17, 2026
Rubio is working overtime. pic.twitter.com/2SwpjLt8OB
Kako je Kuba ostala bez ključnog saveznika
Situacija se dodatno pogoršala nakon događaja iz januara, kada je venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro, jedan od najvažnijih saveznika Havane, uklonjen sa vlasti i prebačen u SAD.
Venecuela je godinama bila glavni snabdjevač Kube naftom, pa je njen gubitak ostavio duboke posljedice na ionako krhku ekonomiju ostrva.
Strategija pritiska iz Vašingtona
Vašington je potom pojačao pritisak – ne samo prekidom isporuka, već i prijetnjama sankcijama državama koje bi nastavile da snabdijevaju Kubu energentima.
Ovakav pristup mnogi analitičari vide kao dio šire strategije destabilizacije, sa ciljem slabljenja vlasti u Havani i eventualnih političkih promjena.
Traži se i smjena vlasti
Dodatne tenzije izazvale su informacije da su američki zvaničnici tokom pregovora tražili smjenu kubanskog predsjednika Migela Dijaz-Kanela.
Takvi zahtjevi predstavljaju direktno miješanje u unutrašnje poslove zemlje, što je Havana više puta odbacila kao neprihvatljivo.
Sam Dijaz-Kanel poručio je da je spreman na razgovore, ali isključivo pod uslovima međusobnog poštovanja, suvereniteta i prava na samoodređenje.
Retorika koja zabrinjava svijet
Tramp je i ranije pominjao mogućnost „preuzimanja“ Kube, ali su njegove posljednje izjave najdirektnije do sada. Posebno zabrinjava činjenica da dolaze nakon već pojačanih globalnih tenzija i nedavnih vojnih i političkih poteza SAD na drugim kriznim žarištima.
Zbog toga dio međunarodne javnosti ove izjave vidi kao signal moguće dalje eskalacije.
Kriza sa širim posljedicama
U međuvremenu, Kuba se suočava sa nestašicama goriva, čestim nestancima struje i rastućim nezadovoljstvom građana.
Kombinacija unutrašnje krize i spoljnog pritiska mogla bi imati ozbiljne posljedice ne samo za ovu zemlju, već i za stabilnost šireg regiona.
U takvom kontekstu, Trampove riječi dobijaju dodatnu težinu – jer se postavlja pitanje da li je riječ samo o retorici ili uvodu u konkretnije poteze koji bi mogli promijeniti odnose na globalnoj sceni.
ŠTA JE TAČNO TRAMP REKAO PRED NOVINARIMA
„Znate, cijelog života slušam o Sjedinjenim Američkim Državama i Kubi. Kada će Sjedinjene Države to uraditi?“
„Vjerujem da ću imati… čast da uzmem Kubu. To bi bilo dobro. To je velika čast.“
„Bilo da je oslobodim, zauzmem – mislim da mogu da uradim šta god želim s njom. Ako hoćete istinu.“
„Oni su trenutno veoma oslabljena nacija.“
„To je propala država. Nemaju novca, nemaju nafte, nemaju ništa.“
