Filmski režiser Lordan Zafranović danas je u Palama okviru Filmskog kampusa Kinoteke Republike Srpske održao predavanje o svom najnovijem filmu “Zlatni rez” i tom prilikom ukazao na pitanje granice između dobra i zla u čovjeku, kao i odgovornosti društva da suzbija mržnju umjesto da je podstiče.
Nakon što su prisutni u sali Kluturnog centra u Palama pogledali insert iz ovog filma, Zafranović je istakao da je prepoznavanje zla u čovjeku složen proces, posebno u vremenu izraženih podjela i neprijateljstva.
On je naveo da je izuzetno teško na filmu prikazati proces ljudskog prelaska iz dobra u zlo, jer zlo nije uvijek moguće prepoznati na osnovu spoljašnjeg izgleda ili ponašanja čovjeka.
“Čovjek je čovjek, vi imate isto lice kao i ja, i oko nas ima puno lica koja učestvuju u zlu, a izgledaju sasvim normalno”, rekao je Zafranović.
Da bi se uvjerljivo prikazao prelazak iz jednog stanja u drugo, Zafranović navodi da je potrebno mnogo vremena i pažljivog filmskog promišljanja.
“Vrlo je teško to analizirati, treba dosta u filmu potrošiti vremena da se iz jednog stanja pređe u drugo”, istakao je Zafranović.
Govoreći o ratnim okolnostima, ukazao je na to da sukobi često dovode do svrstavanja na suprotstavljene strane, pri čemu razlike mogu biti vjerske, rasne i druge prirode.
Upravo zato, smatra Zafranović, pitanje zla ne može se posmatrati izdvojeno od društvenih okolnosti, ideologija i odnosa među ljudima.
On je posebno upozorio na opasnost širenja mržnje, ocjenjujući da ona stvara prostor u kojem zlo može brzo da se pokrene.
Zato bi, prema njegovim riječima, društvo trebalo da bude usmjereno na suzbijanje mržnje, a ne na njenom širenju, kao što je danas.
Zafranović je istakao da nedavna premijera “Zlatnog reza” u okviru beogradskog FEST-a za njega ima posebno značenje.
“Vrlo je svečano vidjeti svoj vlastiti film na tako velikom platnu, na festivalu koji za mene znači mnogo”, rekao je Zafranović i naveo da je na ovom festivalu prvi put vidio brojne filmove velikih autora kojima se divio.
Zafranović je dodao da mu je posebno značio osjećaj zajedništva sa publikom, koja je, prema njegovim riječima, tokom projekcije na isti način disala gledajući film.
“To je za mene bio i cilj, naravno, a i potvrda da sam napravio film za najširu publiku, koja je jako važna da ga gleda”, naglasio je reditelj.
Kada su u pitanju reakcije na njegov film, Zafranović navodi da je u njegovom slučaju uvijek isto – ima onih koji ga obožavaju i onih koji ga negiraju, pri čemu su te reakcije često povezane sa političkim stavovima i odnosom prema temama koje obrađuje.
Govoreći o planovima za budućnost, reditelj je otkrio da namjerava da uz pomoć vještačke inteligencije ekranizuje strip iz svog djetinjstva “Carev štitonoša” Sergeja Solovjeva, pri čemu bi to bio viteško-ljubavni film namijenjen različitim generacijama gledalaca.
