Ravna planina banerRavna planina baner

Kultura

Zafranović: “Zlatni rez ’42- Djeca Kozare” vapaj protiv zla

15 Oktobar 2026
5 min.
Zafranović: “Zlatni rez ’42- Djeca Kozare” vapaj protiv zla

Režiser Lordan Zafranović izjavio je da su zločini izvršeni u Drugom svjetskom ratu na Kozari i u logoru Jasenovac ljudska sramota i da film “Zlatni rez `42” predstavlja njegov krik protiv tog zla i vapaj za oproštaj.

Zafranović kaže da, kada je vidio to zlo, koje se desilo tamo, i u njegovo ime, jednostavno rekao – “Nisam ja to!”.

“Onda sam sve to što sam imao, i autoritet i alate, stavio u funkciju fima, da filmom pokažem, da upozorim, da viknem protiv tog zla. Jedino što mogu je da taržim neki vid oprosta u ime moje sredine, jednostavno mi je žao što se to desilo. Mogu da kleknem preko filma i da kažem: `Oprostite, molim vas, šta su ovi moji radili`. To je bio moj jedini cilj kada sam ovo radio”, rekao je Zafranović u podkastu Medijskog sistema Republike Srpske – SRNA.

“ZLATNI REZ” NAMJENJEN GENERACIJAMA KOJE DOLAZE

Od prvog susreta sa dokumentima o Jasenovcu do “Zlatnog reza `42 – Djece Kozare”, Zafranović je gotovo čitav stvaralački vijek posvetio pitanju – kako običan čovjek može postati zločinac?

Iako je film istorijski pogled unazad, Zafranović kaže da se ne voli vraćati u prošlost i da je “Zlatni rez” namijenjen generacijama koje dolaze da bi razumjele zlo koje je univerzalno.

“Kada me pitaju koji ti je trenutak u životu bio najbolji, ja kažem – ovaj sada. Prošlost je ostala negdje daleko od mene, a budućnost je nepoznata. Ne znam šta će se desiti za deset miniuta”, rekao je Zafranović.

On napominje da je njegovo bavljenje zlom počelo poslije susreta sa dokumentima i svjedočanstvima o Jasenovcu, kada je već bio školovan i formiran režiser.

Zafranović smatra da film ima mogućnost koju nemaju drugi oblici umjetnosti – da u realnom prostoru i vremenu pokaže preobražaj čovjeka i složeni odnos dobra i zla.

“Film daje, za mene, neograničene mogućnosti. Što me vodi prema nekom svjetlu, koje ne mogu dohvatiti. Taj put prema svjetlu je veličanstven put”, istakao je Zafranović.

VRHUNAC CIVILIZACIJE ZLA

U filmu “Djeca Kozare” se, kaže Zafranović, radi o ljudskom nesavršenstvu koje je čovjek naslijedio.

“Naslijedili smo ga svi u svom genetskom kodu. Na koji način se to zlo razvija i koliko je pogubno za cijelo čovječanstvo? Civilizacija kojoj mi pripadamo, tih pet ili šest hiljada godina, civilizacija je zla. Samo ubijanje, osvajanje, pljačka, targedije. To je nešto staršno. Istorija čovječanstva je istorija zla, a mi smo predstavnici toga u sadašnjem vremenu”, smatra režiser.

Zafranović je ocijenio da se čovječanstvo nalazi na prekretnici i da je današnje vrijeme vrhunac istorijskog užasa.

“Sve mi se čini da bi sada trebao nastupiti period kada zlo pada konačno. Da dolazi do pobjede dobroga, da počenmo sarađivati, razgovarati, dogovarati i stvarati nove stvari”, istakao je Zafranović i upozorio da, ukoliko ne bude prekretnica, čovječanstvu prijeti samouništenje.

“ZLATNI REZ `42” NIJE PROPAGANDA

Odgovarajući na kritike da je “Zlatni rez `42” politički ili propagandni projekat, Zafranović ističe da tokom snimanja nije trpio bilo kakve pritiske.

“Ni jedan jedini čovjek nije došao niti je uticao na mene. Nijedan cenzor nije došao, nijedan čovjek da mi kaže da bi nešto trebalo skinuti, ni jedan kadar. Ovdje niko nije došao u montažu. Ja sam napravio najslobodniji film do sada”, naglasio je režiser.

Zafranović kaže da nema filma da ga ne finasira država, ali kategorično odbacuje navode da je to propaganda.

NE SUMNJAM U USPJEH “ZLATNOG REZA”, PROĆI ĆE SVE ZIDOVE

Zafranović naglašava da ne sumnja u uspjeh filma “Zlatni rez” i da će proći sve zidove iako su ovom ostvarenju vrata Evrope zatvorena.

“To su zidovi i žice ogromne. Tu ne može proći ni mušica. Ovaj film nema prilaz. Mi smo pokušali da film plasiramo i u Kanu i u Berlinu. U Berlinu neće to da gledaju jer misle, Srbija, to je mala Rusija – embargo. Ovi se ovdje palše, Francuzi neće. Češka isto nije htjela”, naveo je Zafranović.

On kaže da će se okrenuti istoku i da smatra da će biti više uspjeha.

“Film će proći. Proći on te zidove. Znam, nije mi to prvi put!”, poručio je Zafranović.

“Zlatni rez `42 – Djeca Kozare” traje četiri sata, a Zafranović priznaje da je svjestan da je to veliki izazov za bioskopsku distribuciju i publiku, ali tvrdi da film nije mogao da skrati a da ne naruši njegovu cjelinu.

On te pokušaje skraćivanja poredi sa oduzimanjem dijelova tijela.

“Možete bez jedne ruke, pa skinete jednu ruku. Možete bez jednog oka, možete bez jedne noge i onda vidite da ste napravili invalida. Neka ostanu ruke, neka ostanu oba oka, inače bi to bilo sakato”, kaže Zafranović.

NASTAVIĆU DA ISTRAŽUJEM NOVE STVARI

Govoreći o planovima za budućnost, reditelj je otkrio da namjerava da uz pomoć vještačke inteligencije ekranizuje strip iz svog djetinjstva “Carev štitonoša” Sergeja Solovjeva.

Zafranović otkriva da je ime Lordan dobio sasvim slučajno, te da je rođen prije vremena.

On navodi da je rođen 11. februara 1944. godine u mjestu Maslinica na ostrvu Šolti, na dan kada su njemačke trupe okupirale ostrva.

“Ja sam se prije vremena rodio. Upali su neki partizani i ubili su nekog i onda je došao pop iz drugog mjesta da ga odriješi i sahrani”, ispričao je Zafranović.

U strahu da dijete neće preživjeti noć, majka je zamolila sveštenika da krsti bebu kako ne bi umrla nekrštena.

“Pop je jedva pristao jer je znao da mi je otac u partizanima”, prisjetio se Zafranović i objasnio da mu je svešetenik te noći dao ime po Gospi od Lurda koja je, prema crkevnom kalendaru, bila tog februarskog dana.

Povezani članci

“Tom Sojer” u Istočnom Sarajevu: Pozorište koje učenike pretvara u glumce

Predstava “Tom Sojer”, u režiji Aleksandra Pejakovića i izvođenju glumca Ananda Čenića, izvedena je juče u Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo, pred učenicima osnovnih škola iz Istočne Ilidže i Istočnog Novog Sarajeva, od šestog do devetog razreda. Mladi gledaoci imali su priliku da uživaju u pozorišnom komadu koji ruši granicu između scene i gledališta, jer […]

Raspisani konkursi za “Zlatnu sovu” i “Sovicu”

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske raspisao je konkurse za najbolji neobjavljeni roman i najbolju neobjavljenu knjigu za djecu za 2027. godinu, a prijaviti se mogu autori koji stvaraju na srpskom jeziku. Za najbolji neobjavljeni roman biće dodijeljena književna nagrada “Zlatna sova”, a za najbolju neobjavljenu knjigu za djecu književna nagrada “Sovica”. “Zlatna […]