Ravna planina banerRavna planina baner

Tema

Zašto je tako vruće u Evropi? Stručnjaci objašnjavaju toplotni talas

19 Juli 2023
3 min.
Zašto je tako vruće u Evropi? Stručnjaci objašnjavaju toplotni talas

Toplotni val “bez presedana” zahvatio je Evropu i očekuje se da će trajati sedmicama, nastavljajući se i do avgusta. Nakon dana znojenja kroz Cerberus, ljudi u južnoj Evropi juče su počeli osjećati učinke njegovog gorućeg nasljednika Charona. Ali zašto je u Evropi odjednom tako vruće?

Za rekordne vrućine u svijetu okrivljen je povratak klimatskog fenomena El Ninjo. Posljednji put veliki El Ninjo prošao je zemljom 2016., što je bila najtoplija godina u istoriji.

Međutim, stručnjaci vjeruju da je kombinacija klimatskih promjena, El Ninja i stacionarnog sistema visokog pritiska poznatog i kao anticiklona uzrokovala ovogodišnju žestinu.

“Evropa nije direktno pogođena povratkom El Ninja, stoga je vjerojatno da sistem visokog pritiska i klimatske promjene najviše doprinose ovom događaju toplotnog vala”, rekla je doktor Melisa Lazenbi, predavač klimatskih promjena na Univerzitetu Saseks.

Ako se pitate zašto Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno nema iste visoke temperature kao ostatak Evrope, to je uglavnom zato što je sistem visokog pritiska smješten južnije i ne pokriva UK.

Umjesto toga, zemlja doživljava jače vjetrove koji nisu povezani sa sistemom visokog pritiska i stoga nisu pogodni za toplotni val.

“Moguće je da je ovogodišnji toplotni val intenzivniji zbog sušnijeg proljeća u regiji”, rekla je doktor Kloi Brimikombi, klimatska naučnica i istraživač toplotnih valova sa Univerziteta u Gracu, Austrija.

Studije pokazuju da se Evropa posljednjih decenija zagrijava mnogo brže od ostalih kontinenata, posebno u sjeverozapadnoj Evropi – uključujući UK.

Iako je teško odrediti jedan jedini razlog za to, stručnjaci se slažu da je ljudska aktivnost značajan faktor.

“Ne možemo apsolutno sumnjati da su kritični pokretač ovog trenda zagrijavanja emisije ugljen dioksida nastale izgaranjem fosilnih goriva”, rekao je doktor Lesli Mabon, predavač ekoloških sistema na Otvorenom univerzitetu.

Rješenje koje su citirali svi istraživači bilo je “brzo smanjenje emisija iz fosilnih goriva”.

Ako ne, ekstremni događaji poput trenutnog evropskog toplotnog vala postaće učestaliji.

“Kako dolazimo do viših stepeni zagrijavanja, opasnost od povratnih petlji ili neočekivanih događaja postaje sve veća. Zbog toga moramo po svaku cijenu hitno smanjiti emisije fosilnih goriva i ograničiti razmjere globalnog zagrijavanja”, rekao je dr Mabon.

I dr Brimikombi se nadovezala:

“S klimatskim promjenama vjerovatnije je da će toplotni valovi postati sve intenzivniji s porastom osnovnih temperatura. Taj trend ne možemo preokrenuti, možemo ga samo zaustaviti da ne postane intenzivniji. To je ono o čemu se radi u neto nuli”, navodi dr Brimikombi.

Dodala je da osim vlada, korporacije i milijarderi moraju “hitno” smanjiti svoje emisije.

Ako ne spustimo globalnu temperaturu, budućnost izgleda mračno.

“Ubuduće možemo očekivati više toplotnih valova, suša, šumskih požara i oluja, uključujući poplave kao rezultat klimatskih promjena u Evropi i Ujedinjenom Kraljevstvu. Ovo će sigurno izvršiti pritisak na infrastrukturu i ugroziti sigurnost naše hrane” dodala je dr Brimikombi, prenosi “Metro”.

Nezavisne

Povezani članci

Rodić: Diana Budisavljević me spasila pakla iz Jasenovca

Kada smo stigle u Zagreb, obe smo bile otpisane. Preživela sam, iako dugo nisam mogla da stojim na nogama od slabosti, ali moja sestra Zorica nažalost nije, ispričala je Srni 85-godišnja Branka Rodić Branka Rodić, penzionerka iz Beograda, rođena u Grubišnom Polju, ima 85 godina, a vjerovatno ne bi napunila ni četiri da nije bilo […]

Domaća proizvodnja mlijeka u padu: Katanac na sve više malih farmi

Proizvodnja mlijeka u Republici Srpskoj, prema riječima domaćih farmera, u stalnom je padu i negativan trend po svemu sudeći biće nastavljen jer su proizvođači pritisnuti niskom otkupnom cijenom, preskupim repromaterijalom i nedostatkom radne snage primorani da smanjuju broj muznih grla pa čak i gase gazdinstva. Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske mljekare su prošli […]