Oznaka zaštite geografskog porijekla omogućila je lakšu prodaju i prepoznavanje romanijskog skorupa kajmaka za koji za jedan kilogram treba od 12 do 15 litara mlijeka, izjavila je Srni predsjednik Udruženja “Romanijski skorup kajmak” sa Han Pijeska Nada Maksimović.
“Poslije vrenja, mlijeko stavljamo 36 do 48 sati u kolibu da se dimi i da se odvaja kajmak. Zatim se cijedi, soli i slaže. Samo idu bukova drva, ne mogu druga radi arome, da ne bi promijenili ukus kajmaka”, pojasnila je Maksimovićeva.
Mladi je kajmak do mjesec dana, a više od mjesec je zreli i on stajanjem samo dobija na kvalitetu.
“Stajanjem i pritisnut u kačicama, mijenja se samo površinski dio. Ispira se svaka dva dana i pritisne. Znači samo so i dim, ništa drugo se ne stavlja u njega”, navela je Maksimovićeva i istakla da zbog toga i jeste jedinstven.
Ona je dodala dodaje da je 2014. godine cijena kilograma kajmaka bila 18 KM, a sada je 35 KM.
“Ovim poslom mogu da se bave oni koji imaju jaku i dobru volju da to izdrže, a možda će ih i vrijeme natjerati da moraju da se ovim bave i da sebi obezbijede sredstva”, smatra Maksimovićeva.
Udruženje pokriva opštine Han Pijesak, Sokolac i Rogaticu, osnovano je 2014. godine, a skorup kajmak je zaštitu geografskog porijekla dobio 2017. godine. Kada je osnovano, imalo je 24 članice, a trenutno ih je 16 jer starije članice polako odustaju, a mladi se slabije uključuju.
Prema njenim riječima, kupci im dolaze iz svih krajeva, a kvalitet je prepoznat i na Novosadskom sajmu 2019. i 2023. godine kada su osvojile zlatne medalje za kajmak.
ROGATIČKI KROMPIR PREPOZNATLJIV NA TRŽIŠTU PO KVALITETU
Milanko Ristanović iz Poljoprivredne zadruge “Agroplan” iz Rogatice kaže da je rogatički krompir na osnovu kvaliteta prepoznatljiv na tržištu, ali da je nelojalna konkurencija uvozni krompir koji dolazi iz Poljske, zemalja EU, Egipta.
Ristanović je rekao da je u ovoj godini planirana povećana proizvodnja jer je planirana izgradnja fabrike i kapaciteta za preradu krompira.
“Imamo oko 60 kooperanata. U planu je, kada zaživi fabrika i širenje kooperantske mreže na ostale opštine Sarajevsko-romanijske regije”, naveo je Ristanović.
Izgradnje fabrike za preradu krompira ide po etapama i iziskuje velika ulaganja. Plan je da se izgradi objekat i dođe do faze prerade gdje će imati oljušten, vakumiran i blanširan krompir.
“To je poluproizvod s kojim se može izaći na tržište i da fabrika funkcioniše, ostvaruje profit i pokriva određene troškove“, kaže Ristanović.
Sljedeća etapa razvoja je proizvodnja zaleđenog pomfrita koji iziskuje proširenje i kapaciteta i dodatno ulaganje u mašine i opremu.
“Vidjećemo kako će nam poslužiti tržište. Ništa se ovo ne bi moglo da nismo mi svi zajedno išli ka ovom cilju, odnosno lokalna zajednica i Ministarstvo. Svi zajedno došli smo do toga da je projekat krenuo, a kakav će biti tempo vidjećemo”, istakao je Ristanović.
Osim plasmana rogatičkog krompira na domaćem tržištu, Srbiji, Crnoj Gori, naglasio je da je cilj izlazak na tržište EU, odnosno u Hrvatsku, Sloveniju, Sjevernu Makedoniju, Grčku, Albaniju.
