Romanijski skorup kajmak i med, kao i rogatički krompir prepoznatljivi su po kvalitetu i izvan granica Republike Srpske, ali se na očuvanju ugleda i tradicije ovog područja radi u kontinuitetu.
“Ono po čemu smo prepoznatljivi i što daje na tržištu dodatnu vrijednost je kvalitet i zdrava hrana”, izjavila je Srni rukovodilac područne jedinice Istočno Sarajevo resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Jelena Mićić.
Ona je naglasila da je u posljednjih pet godina došlo do intenziviranja poljoprivredne proizvodnje na Romaniji.
Mićićeva je navela da savjetodavna služba Područne jedinice Istočno Sarajevo pokriva teren od 12 opština Sarajevsko-romanijske i Gornjodrinske regije gdje već imaju tri proizvoda geografski zaštićena.
“Postoje tri vrste oznake – oznaka porijekla, oznaka geografskog porijekla i garantovanih tradicionalnih specijaliteta”, dodala je Mićićeva.
FOKUS NA POLJOPRIVREDNIM AUTOHTONIM PROIZVODIMA
Ona je navela da su prepoznali da moraju napraviti fokus na poljoprivredne autohtone proizvode, dati im dodatnu vrijednost i time pomoći poljoprivrednim proizvođačima.
Podsjetila je da su 2014. godine odlučili da rade na geografskoj zaštiti romanijskog skorup kajmaka.
“Put jeste težak, ali je priznanje veliko i daje dosta prednosti, ali je i obaveza da morate u kontinuitetu da radite na kvalitetu proizvodnje, da čuvate taj ugled i tradiciju”, navela je Mićićeva.
Ona je ukazala na činjenicu da je romanijski skorup kajmak prepoznatljiv na tržištu, kao i da se njegova cijena stalno povećava.
“Naši proizvođači ova izazovna vremena spremno dočekuju, a uvijek će moći na kućnom pragu da prodaju svoje proizvode. Takvi proizvodi dovode do razvoja ruralnog turizma, jer ljudi koji dođu sa strane žele da probaju nešto autentično”, napomenula je Mićićeva.
POTREBNO ULAGATI U PRERAĐIVAČKE KAPACITETE KROMPIRA
Nakon romanijskog skorup kajma, zaštićen je i rogatički krompir 2023. godine.
“Imamo ozbiljne količine, proizvodnja se zasniva na nekih 300 hektara, gdje imamo i tri najveća proizvođača sjemenskog krompira u BiH. Tako da smo se odlučili da zaštitimo rogatički krompir, a mora se ulagati i u prerađivačke kapacitete”, istakla je Mićićeva.
Ona je dodala da je to način kako poljoprivredni proizvodi ne bi ostali samo sirovina, već da bi se našli na tržištu, imali bolju cijenu, a na taj način se radi na održivom razvoju poljoprivrednih gazdinstava.
“Mora se dosta raditi na marketingu i na promociji, inače će ovakvi proizvodi ostati neprimijećeni, ostaće samo prepoznatljivi u svojoj lokalnoj zajednici ili jednoj užoj sredini, što nam nije cilj”, ukazala je Mićićeva.
Jedan od dobrih vidova promocije su i sajmovi na kojima se predstavljaju poljoprivredni proizvodi romanijskog kraja, a jedan od takvih se organizuje i u Istočnom Sarajevu.
Mićićeva je napomenula da je romanijski med zaštićen oznakom porijekla i upisan u registar Agencije za bezbjednost hrane BiH, a da su inicijativu pokrenula udruženja pčelara.
Prema njenim riječima, udruženja pčelara na Sarajevsko-romanijskoj regiji su dobro organizovana i puno polažu računa na promociju i stručne edukacije.
Značaj ovakvih proizvoda, naglasila je, prepoznale su i mnogobrojne međunarodne organizacije.
NA SOKOCU BI TREBALO DO SEPTEMBRA DA BUDE OTVORENA “ROMANIJSKA KUĆA”
Mićićeva je rekla kako se očekuje da do kraja septembra na Sokocu bude otvorena i “Romanijska kuća” gdje će svi ovi proizvodi biti prezentovani i moći da se kupe.
“To je još jedan od razloga zašto smo sve ovo radili, kako bi proizvođači bili prepoznatljivi i mogli da dođu do finansijskih sredstava koja su im potrebna kako bi dalje ulagali u proizvodnju”, pojsnila je Mićićeva.
Ona je ukazala i da se dosta radilo na modernizaciji farmi i objekata, mehanizaciji kroz kapitalne investicije Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske.
“Bitno je da su sve te informacije dostupne našim proizvođačima da apliciraju za različite međunarodne projekte. Dosta je urađeno i kada je u pitanju pametna poljoprivreda i radi se na digitalizaciji”, zaključila je Mićićeva.
Reportaža o zaštićenim romanijskim proizvodima je dostupna na Srninom kanalu na “Jutjubu”
