U Doboju je večeras promovisana rukopisna i krasnopisna antologija srpske ljubavne poezije “LJubav pisana ćirilicom”, koja sadrži 60 najbolje ocijenjenih radova od pristiglih 193, u okviru istoimenog konkursa.
Knjiga je rezultat zajedničkog konkursa Gradske uprave Doboj i lokalnog Srpskog kulturnog i prosvjetnog društva “Prosvjeta”.
Poslanik iz Doboja u Predstavničkom domu parlamenta BiH Sanja Vulić rekla je tokom obraćanja da je gradonačelnik Doboja Boris Jerinić nesebično podržao realizaciju ideje.
Vulićeva je ukazala na značaj njegovanja ćirilice i srpske ljubavne poezije i najavila da će 26. juna biti svečano otvorene prostorije dobojske “Prosvjete”, za čiju je adaptaciju i renoviranje sredstva obezbijedilo Ministarstvo civilnih poslova u Savjetu ministara, zahvaljujući zalaganju predsjedavajućeg Savjeta Zorana Tegeltije.
Urednik izdanja “LJubav pisana ćirilicom” Mira Stanišev pojasnila je da je od 193 pristigla rada odabrano najboljih 60, od prvobitno planiranih 50 radova.
Ona je naglasila da je zbog kvaliteta pristiglih radova uvršteno i dodatno poglavlje sa još 20 radova.
“Od učesnika na konkursu tražilo se da po svom izboru odaberu najljepšu ljubavnu pjesmu i da je prepišu ćirilicom”, rekla je Staniševa, koja je zadovoljna kvalitetom radova koji su pristizali i iz drugih lokalnih zajednica.
Ona je navela da je pristiglo najviše pjesama Desanke Maksimović, čija pjesma “Strepnja” je prepisana 14 puta, zatim slijede Jovan Dučić, Miloš Crnjanski, Mika Antić i Vasko Popa.
Lektor Željka Damjanović rekla je da je srećna što se na samom početku svog obnovljenog rada dobojska “Prosvjeta” može pohvaliti antologijom, čiji je značaj višestruk.
“Prvenstveno trebamo progovoriti o zaštiti i očuvanju ćirilice. Ako govorimo o ciljevima i misiji `Prosvjete` to su, svakako, očuvanje jezika, pisma, nacionalnog identiteta i otuda je značaj antologije zaista nemjerljiv”, rekla je Damjanovićeva.
Damjanovićeva je poručila da su radovi ispunili očekivanja, s obzirom na to da je ćirilica sama po sebi lijepo pismo, kitnjasto, sa prepuno prostora za ukrašavanje.
Mišo Damjanović, autor čiji je prepis rada Miloša Crnjanskog uvršten u antologiju, rekao je da se koristio kombinacijom starog ćiriličnog fonta, sa ornamentikom u duhu tridesetih godina prošlog vijeka, koja treba da podsjeti na period kada je Crnjanski došao do umjetničkog izražaja.
Promocija je održana u velikoj sali dobojskog Centra za kulturu i obrazovanje, čiji je direktor Lidija Žarić rekla da je večerašnja manifestacija jedna u nizu kojima se obilježava Dan grada Doboja – 28. jun.
