NJegovo preosveštenstvo vladika dioklijski Pajsije služio je kod spomen-obilježja u selu Krekovi pomen hercegovačkim ustanicima povodom 150 godina od Nevesinjske puške, ustanka protiv otomanske vlasti.
Pomenu su prisustvovali predsjednik Srpske Milorad Dodik, premijeri Srpske i Srbije Radovan Višković i Srbije Đuro Macut sa ministrima, predsjednici narodnih skupština Republike Srpske Nenad Stevandić i Crne Gore Andrija Mandić, te arhijereji Srpske pravoslavne crkve.
Prethodno su zvaničnici Republike Srpske, Srbije i Crne Gore položili vijence na spomen-obilježje posvećeno hercegovačkim ustanicima.
U okviru centralnog obilježavanja 150 godina od Nevesinjske puške na Trgu slobode u Nevesinju održana je svečana akademija.
Obilježavanje ovog značajnog istorijskog događaja zajednički organizuju Republika Srpska i Srbija.
Prva Nevesinjska puška bio je ustanak podignut u mjestu Krekovi kod Nevesinja 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti i ubrzo se proširio na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore.
To je vremenom preraslo u srpsko-turski rat. Na Berlinskom kongresu 1878. godine Srbija i Crna Gora dobile su nezavisnost i teritorijalno proširenje, dok je Austro-Ugarska na 30 godina okupirala BiH.
Druga Nevesinjska puška, poznatija kao Uloški ustanak, izbila je u januaru 1882. godine napadom ustanika na austrougarsku žandarmerijsku stanicu u Ulogu zbog donošenja takozvanog Vojnog zakona o obaveznom služenju vojske mladića iz BiH.
Nevesinjska antifašistička puška predstavlja oružani otpor ustašama 3. juna 1941. godine u selu Drežanj, nakon masakra 27 ljudi u selu Udrežnje kod Nevesinja.