Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas proslavlja Mladence, kao pomen na Svetih četrdeset mučenika sevastijskih postradalih za vjeru Hristovu 320. godine.
Postoji mnogo običaja u srpskom narodu koji su vezani za ovaj dan.
Svi mučenici bili su mladići, pa je srpski narod taj dan uzeo kao praznik na koji mladi supružnici (mladenci) u svom domu primaju goste, a oni im donose poklone i tako im pomažu na početku njihovog života u bračnoj zajednici.
Mladenci uvijek padaju uz Časni post i zato svaka gozba koja se sprema ovog dana mora biti posna radi zdravlja i napretka djece mladih supružnika.
Jedan od srpskih običaja na Mladence je i pravljenje kolača koji se zovu “mladenčići”. Pravi se 40 kolačića koji se premazuju medom i mlade domaćice ih nude djeci i svima koji dođu u kuću prije podne.
Oni simbolizuju dug, srećan i sladak život.
Na Mladence je dobro jesti med, kuvanu koprivu i zelje da bi se očistila krv.
U nekim dijelovima na Mladence se jeo cvijet drena, kuća se kitila zelenilom i pravili su se vjenčići, kako bi se prizvalo zdravlje i dugovječnost mladih supružnika.
Sela u južnoj Srbiji imala su običaj da na Mladence nevjesta, bez muža, odlazi kod svojih roditelja jer se vjeruje da praznik ne treba da je zatekne u novoj kući.
Ljudi su na Mladence ostajali budni do jutarnjih časova. A kada Sunce izađe mladići i djevojke išli su da beru vrbine grančice, najavljujući tako početak Vesninog dana.
U odnosu na vrijeme na Mladence, gledalo se i kakvo će vrijeme biti tokom čitavog proljeća. Na Kosovu se kaže: „Mladenac, posljednji babin jarac”. Ako je lijep dan, tada čobani prvi put puštaju jaganjce u polje.
Negdje počinje sjetva žita jer se zna da je prošlo vrzgeme mrazeva i zime.
U nekim selima običaj je i da se pali đubrište u dvorištu ili voćnjaku „protiv zmija”.
Vatra se pali i njom rasteruje svako zlo i u leskovačkom kraju. Tada se oko vatre okupe djeca i mladići, preskačući je. Na ovaj dan djevojčice odlaze na proplanke da beru kukurijek.
