Danas je praznik Sveti Vartolomej, koji je bio jedan od 12 velikih apostola. Propoijvedao je Jevanđelje sa Svetim Jovanom Bogoslovom i apostolom Filipom u Aziji, u Indiji i Jermeniji.
Prema predanju, njih trojica su ubili veliku zmiju koju su neznabošci obožavali i držali u hramu. Zbog toga su Filipa i Vartolomeja razapeli na krst, gdje su Vartolomeja stavili naopako.
U tom trenutku se desio snažan zemljotres, a uplašeni ljudi su mislili da ih Bog na taj način kažnjava, pa su ih skinuli sa krsta. Apostol Filip je već bio izdahnuo, a Vartolomej je preživio i otišao u Indiju.
Tamo je Matejevo jevanđelje preveo na indijski jezik, a nakon toga je otišao Jermeniju, gdje je, kako vjeruju hrišćani, iscijelio carevu ćerku od ludila. Međutim, carev brat Astijag je uhvatio Vartolomeja i raspeo ga na krst, odrao mu kožu i odsjekao glavu.
Sahranjen je u olovnom sanduku, koji su mnogobošci bacilli u more jer su hrišćani tvrdili da se se nad njegovim moštima događaju razna čuda. Voda je po legendi donijela sanduk do Liparskih ostrva, gdje ga je episkop Agaton sahranio u hramu. Mošti apostola prvo su prenesene u Benevento, pa u Rim.
U našem narodu ovog apostola zovu i Vratoloma (Vrtoloma) i poštuju ga kao strogog, ali pravičnog svetitelja koji čuva usjeve i strogo pazi da neko na njegov praznik ne ore. Vjeruje se da Vartolomej ne prašta nevjernicima koji danas rade, zbog čega rizikuju da im svi usjevi propadnu. Narod kaže: “Smlatiće te kao Vrtoloma prasku!”
U nekim dijelovima Srbije vjeruje se da, ako radite na Vratolomu, postoji opasnost od poplava, grada i oluje.
Slično, djeci se danas brani da se penju po drveću, da ne bi slomila vrat, zabranjuje se kupanje u rijekama, a ženama da “bućkaju” mlijeko.
U selima u Šumadiji vjeruju da svetac liječi od padavice, pa bolesni idu u obližnji manastir, kako bi se pomolili, dok u topličkom kraju smatraju da Sveti Vratoloma i Sveti Sava danas sjede na planini i čuvaju sve njive kako ne bi bilo neke štete. Tek kada oni prilegnu i zadremaju, može doći do grada, ali to se rijetko dešava.
