Bilo bi dobro da se aktivnije pristupi uvođenju integrisanih graničnih prelaza sa susjednim zemljama. Košarac je odbacio mogućnost centralizacije. Smatra da treba depolitizovati određene strukture u Sarajevu kada su u pitanju energetski projekti u Srpskoj. Mudro bi bilo otvoriti pitanje ugovora o slobodnoj trgovini sa Evro-azijskom unijom. Treba ozbiljno razmišljati i o Briksu
đMinistar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je da će u 2024. godini u fokusu rada resornog ministarstva ostati Trgovska gora, da je potrebno deblokirati pitanje “Istočne nove interkonekcije”, te donijeti pravilnike kako bi vinari iz Republike Srpske i FBiH nakon 24 godine mogli nesmetano da izvoze na tržište EU.
Košarac je najavio da će u fokusu ovog ministarstva u 2024. godini biti implementacija ustavnih nadležnosti iz domena carina, te analizi međunarodnih bilateralnih i trilateralnih trgovinskih sporazuma.
“Jačaćemo kapaciteta Kancelarije za veterinarstvo i Uprave za zaštitu bilja, jer smatramo da moramo te institucije osposobiti dodatno kako bi bile servis privrednicima Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/ i kako bi omogućili što efikasniji spoljnotrgovinski promet određenih proizvoda“, rekao je Košarac u razgovoru za Srnu.
U domenu energetike, Košarac je rekao da zajedno sa nadležnim entitetskim ministarstvima i vladama, te uz puno obezbjeđenje energetskog suvereniteta Republike Srpske i FBiH, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa treba da definiše pitanje zakonskih rješnja koja proizilaze iz ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice i standarda koje ona propisuje.
“Moramo nastaviti deblokirati priču kada je u pitanju `Istočna nova interkonekcija` i na tome ćemo intenzivno raditi”, dodao je Košarac.
U sektoru poljoprivrede on najavljuje da će na dnevni red, uz punu koordinaciju i aktivnosti sa entitetskim ministarstvima, biti stavljene određene direktive EU.
“Na primjeru Zakona o organizaciji tržišta vina pokazali smo da to može. Imamo obavezu da devet pravilnika koji proizilaze iz tog zakona donesemo kako bi vinari iz Republike Srpske i FBiH nakon 24 godine mogli nesmetano da izvoze na tržište EU. To je jedan od prioriteta koje moramo da završimo“, precizirao je Košarac.
Navodeći da 82 proizvođača vina u BiH godišnje na 3.600 hektara proizvode oko 18 miliona litara, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara ocijenio je da proizvodnja vina postaje jedna od ozbiljnih i prepoznatljivih privrednih grana u Republici Srpskoj i FBiH.
“Nakon što je donijeta Odluka o kvalitetu nafte i naftnih tečnih derivata u roku od 90 dana obavezni smo donijeti pravilnik o markiranju goriva, što je značajna aktivnost Ministarstva”, dodao je Košarac.
Prema njegovim riječima, pitanje najavljene izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, na granici Hrvatske sa BiH, mora u dosadašnjem intenzitetu ostati u fokusu Ministarstva kako bi se zaštitili životi 250.000 stanovnika u 13 opština u BiH.
“Kada je u pitanju zaštita životne sredine, potrebno je da, uz potpunu koordinaciju sa entitetskim ministarstvima i vladama entiteta, definišemo način kako bi adekvatnim projektima mogli povući sredstva iz međunarodnih fondova, prije svega Zelenog klimatskog fonda za projekte koji su značajni za očuvanje prirode”, naveo je Košarac.
On je najavio da će vrlo brzo biti iniciran projekat koji je od značaja za zimske turističke centre, prije svega Jahorinu i Bjelašnicu, a tiče se uticaja klimatskih promjena na dužinu zimske turističke sezone.
“U domenu namjenske industrije, koja je u nadležnosti entiteta, ali je promet te robe u nadležnosti Ministarstva, pratićemo sve trendove i raditi na ispunjavanju dodatnih inspekcijskih nadzora”, rekao je Košarac, ocijenivši da je u ove aktivnosti potrebno uložiti dodatne napore.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa dodao je da će dužna pažnja biti posvećena organizaciji sajamskih manifestacija i biznis foruma.
“Mislim da su Jahorinski biznis forum i Mostarski sajam lideri na tom planu u BiH”, naveo je Košarac.
Govoreći o podršci realnom sektoru Republike Srpske i FBiH, Košarac je istakao da je potrebno vidjeti kako im se sa nivoa institucija BiH može pružiti podrška.
U 2024. godini, kaže Košarac, potrebno je izvršiti i analizu nekih međunarodnih bilateralnih i trilateralnih sporazuma.
“Ono pitanje na kojem ćemo sigurno insistirati zajedno sa privrednicima FBiH jeste deblokada pitanja članstva BiH u inicijativi `Otvoreni Balkan`. Vidljivo je da privrednici Sjeverne Makedonije, Albanije i Srbije imaju određene benefite, a naši nemaju. Ja ću tu uložiti dodatne napore, prije svega sa privrednicima iz FBiH, da to pitanje otvorimo. U nekim razgovorima oni su jasni u stanovištu da to treba da uradimo, ali žao mi je što postoje neki otpori u Predsjedništvu BiH da to stavimo u fokus”, rekao je Košarac, podsjećajući da Republika Srpska podržava pomenutu inicijativu.
S aspekta pitanja spoljnotrgovinskog prometa, Košarac je ocijenio da bi bilo dobro da se u koordinaciji sa drugim ministarstvima u Savjetu ministara aktivnije pristupi uvođenju integrisanih graničnih prelaza sa susjednim zemljama.
“Time bi se pojednostavili prelasci građana i robe, bilo bi manje čekanja na granicama, posebno u jeku turističke sezone, na prelazima kod Trebinja, Bijeljine i Višegrada, dok ne znam koji bi mogli biti zahtjevi FBiH”, dodao je Košarac.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara ocijenio je da postoje dobra komunikacija i razumijevanje sa predstavnicima institucija Republike Srpske i FBiH kada su u pitanju aktivnosti ovog ministarstva.
“Naravno, biće nekih pitanja o kojima se nećemo saglasiti”, konstatovao je Košarac.
On je odbacio mogućnost centralizacije zarad nekih reformskih zakona ili potreba bitnih za integracije BiH u EU, ističući da je to potpuno neprihvatljivo.
“Moj stav i politika Republike Srpske koju ja ovdje predstavljam jeste da ovo ministarstvo ne može postati centralni organ, ali to ne znači da ne možemo koordinisati i razgovarati, artikulisati entitetske kapacitete i suverenitete entiteta u svim pitanjima, zbog čega ću nastaviti da ulažem dodatnu energiju na kooridinaciju sa resornim ministrima, istakao je Košarac.
Naglašavajući potrebu obezbjeđivanja energetske stabilnosti FBiH i Republike Srpske, Košarac je podsjetio na nužnost ispunjenja evropskih energetskih standarda i ulaska u proces dekarbonizacije.
“Moramo raditi na osposobljavanju naših proizvodnih kapaciteta, transformaciji sa fosilnih goriva na obnovljive izvore. Mislim da tu postoje jasne strategije FBiH i Republike Srpske, kao i okvirna strategija koja se odnosi na nivo BiH do 2035. godine, a koja uključuje i one značajne proizvodne kapacitete kao što su Buk Bijela ili neke nove gasne interkonekcije”, rekao je Košarac.
Prema njegovim riječima, uprkos tome, onda se probudi neko u Sarajevu ko osporava izgradnju hidroelektrane Buk Bijela ili “Istočne gasne interkonekcije”.
“Smatram da je značajno u tom pogledu depolitizovati određene strukture u Sarajevu kada su u pitanju energetski projekti u Republici Srpskoj. Republika Srpska ne blokira niti jedan razvojni projekat FBiH i mislim da Federacija treba prestati sa ovim praksama jer nećemo odustati od izgradnje energetskih kapaciteta, energetske stabilnosti i bezbjednosti za naše građane i privredu”, poručio je Košarac, podsjećajući da Srpska ne blokira izgradnju Južne gasne interkonekcije.
Govoreći o nedavnim susretima na visokom nivou sa predstavnicima Rusije, Kine, Ujedinjenih Arapiskih Emirata i Saudijske Arabije, Košarac je istakao da su ove zemlje iskazale želju da investiraju u Republiku Srpsku i FBiH, ali uz normativno definisanje te saradnje.
“Plašim se da će ovo ostati na nivou ideje s obzirom na činjenicu da smo zarobljeni nekim stavovima da je EU prioritet”, rekao je Košarac.
Iako se 72 odsto izvoza BiH odnosi na EU, Košarac je ukazao na potrebu otvaranja BiH i ka drugim tržištima i savezima, podsjećajući da je u vrijeme pandemije virusa korona došlo do zastoja spoljnotrgovinskog prometa sa zemljama Unije.
“Smatram da bi bilo dobro i mudro da BiH u ovom vremenu ozbiljnih izazova zbog naših proizvođača otvorimo pitanje ugovora o slobodnoj trgovini sa Evro-azijskom unijom, Kinom – kao što je uradila Srbija, ali i da otvorimo transparento razgovore sa drugima koji žele da investiraju ovdje, poput UAE i Saudijske Arabije”, naveo je Košarac.
Kada bi BiH uspjela da potpiše ugovor o slobodnoj trgovini sa Kinom, istakao je Košarac, to bi značilo da one zemlje koje nemaju taj ugovor mogu u BiH instalisati svoje proizvodne kapacitete, što bi omogućilo zapošljavanje domaćih ljudi.
“To bi bio ozbiljan investicioni pomak”, konstatovao je Košarac, ali je izrazio sumnju da će se ovo, kao i pregovori za sklapanje sporazumom sa Rusijom, koji je uslov da BiH postane članica Svjetske trgovinske organizacije, odugovlačiti zbog predrasuda političkog Sarajeva.
Košarac je dodao da, ne napuštajući priču o EU, BiH treba ozbiljno razmišljati i o Briksu, navodeći da će punopravan član ovog saveza od januara biti i UAE.
Govoreći o rješavanju pitanja izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na području Trgovske gore, Košarac je najavio da će početkom godine biti predloženo da BiH angažuje jednu međunarodnu kancelariju, kao što je Hrvatska već učinila.
On je istakao da se neće odustati od bazičnog stava Predsjedništva BiH koji je jasno definisan na prijedlog tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika, a to je da sve institucije BiH zajednički rade kako bi se Hrvatska onemogućila da na lokalitetu Čerkezovac, na Trgovoskoj gori, gradi odlagalište nuklearnog otpada.
“Zahvalan sam svim nivoima vlasti koji daju doprinos, nevladinom sektoru, domaćim i međunarodnim ekspertima koji nam pomažu da radimo na prikupljanju podataka i da branimo interese republike Srpske i FBiH. Bitno je da zaštitimo živote ljudi i prirodne ljepote tog kraja”, poručio je ministar soljne trgovine i ekonomskih odnosa.
Krajem januara ističe produžena odluka Savjeta ministara o zabrani izvoza oblovine, koja je donijeta u saradnji sa Privrednom komorom Republike Srpske, Privrednom komorom FBiH, te Spoljnotrgovinskom komorom BiH, a za koju Košarac podsjeća da je donijeta nakon što su zbog izvoza oblovine u EU drvoprerađivači u BiH 2021. godine ostali bez sirovine.
On je istakao da se ovom odlukom ne krši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kako to neki tvrde, i založio se za hrabije uvođenje mjera kada je u pitanju zaštita domaće proizvodnje.
“Da sam suveren u donošenju odluka, da mogu sam to da uradim, davno bih uradio. Ovako imamo situaciju da dio Savjeta ministara strahuje šta će reći delegacija EU u BiH”, istakao je Košarac u intervjuu za Srnu.
