Ravna planina banerRavna planina baner

Tema

NJEMAČKI “DESANT” NA DODIKA I BEOGRAD: Vladajuće partije u Bundestagu zatražile konkretne poteze oko BiH, u fokusu i Srbija

17 Maj 2022
4 min.
NJEMAČKI “DESANT” NA DODIKA I BEOGRAD: Vladajuće partije u Bundestagu zatražile konkretne poteze oko BiH, u fokusu i Srbija

Ucjene i prijetnje na račun Srbije nižu se kao na traci, a novi zahtjevi da napravimo zaokret u spoljnoj politici ponovo stižu iz Berlina, odakle sada “udaraju” na Beograd preko Banjaluke, odnosno ciljajući Milorada Dodika i Republiku Srpsku.

Samo dan nakon brutalnog saopštenja zemalja G7, u kojem se od Srbije traži da uvede sankcije Rusiji, a srpski faktor u Bosni i Hercegovini optužuje za secesionističke težnje, stigao je i nacrt rezolucije vladajućih partija u Bundestagu u sličnom tonu.

U dokumentu koje su pripremile partije okupljene oko SPD, traži se od njemačke vlade da pozove čelnike Srbije i Hrvatske da se “distanciraju od etničko-separatističkih snaga u BiH, odnosno od Dodika i Dragana Čovića, lidera bosanskog HDZ. Ovi političari se optužuju da svojim političkim akcijama imaju za cilj da unište BiH, kao i da te težnje predstavljaju prijetnju miru u jugoistočnoj Evropi.

“Meta” poslanika Bundestaga posebno je Dodik, odnosno rukovodstvo Srpske, za koje kažu da “secesionističkom retorikom potkopavaju državne institucije i Dejtonski sporazum”. U rezoluciji, o kojoj je rasprava počela u ponedeljak, pozivaju i da se pojačaju sankcije protiv srpskih lidera u BiH.

Zapad obruč oko Srbije dodatno priteže i preko Prištine, koja se posle zahtjeva za članstvo u Savjetu Evrope uveliko priprema da uz pomoć pokrovitelja svoje lažne nezavisnosti uđe i u predvorje NATO, preko aplikacije za Partnerstvo za mir. Prištini u tome najviše pomažu SAD, gde je prije nekoliko dana otputovao premijer privremenih institucija u pokrajini Aljbin Kurti, očigledno po “instrukcije” o novim jednostranim potezima albanske strane koji sigurno neće doprineti odrmrazvanju dijaloga. Pritom, predsjedništvo skupštine tzv. Kosova u ponedjeljak je raspravljalo i o Nacrtu zakona o vojnoj policiji u “Kosovskim bezbednosnim snagama”, što je sve u sklopu priprema da se, protivno svim sporazumima, napravi vojska lažne države.

Novi paket pritisaka, u kojima prednjače zemlje G7, tražeći paradoksalno od nas da poštujemo teritorijalni integritet Ukrajine, a iste principe su sami pogazili otimajući nam Kosovo, Dejan. S. Miletić iz Centra za proučavanje globalizacije vidi kao nastavak sinhronizovane akcije Zapada:

– Žele da oslabe pozicije Srbije, da našu zemlju privole na čist mazohizam i priznavanje Kosova, uvođenje sankcija Moskvi i prepuštanje Srba u Srpskoj i BiH na milost i nemilost međunarodnom faktoru. Traže od nas nešto što je krajnje neprimereno, nepošteno, nemoralno i neutemeljeno u činjenicama. Ti dvostruki standardi samo udaljavaju Srbiju i od Evrope i od Zapada. Plašim se da je to daleko otišlo i da nemaju osećaj ni za istorijski trenutak, ali ni za greške koje su načinili u našem regionu.

Ognjen Karanović, iz Centra za društvenu stabilnost, smatra da bi za politički Zapad, G7, a pre svih NJemačku, bilo celishodnije da razmisle o svojoj ekonomskoj budućnosti, kako da obezbjede energente za svoje građane i privredu naredne zime, a ne da pišu razna saopštenja i rezolucije:

– Sve te zemlje su moćne, njihovo mišljenje ima težinu, ali Srbija je odlučna da štiti međunarodno pravo i principe, pogotovo kada je riječ o interesima našeg naroda. Jasno smo stavili do znanja da ne prihvatamo narušavanje teritorijalnog integriteta nijedne priznate države, svakako i Ukrajine, kao što ne prihvatamo ni rušenje teritorijalnog integriteta Srbije. Trebalo bi izmisliti novi termin za intenzitet licemerja zemalja G7, zahvaćenih antiruskom histerijom, kada u istom saopštenju traže da Ukrajina dobije podršku svih zemalja na svijetu, a istovremeno Srbiju pozivaju da sami rušimo i svoj i integritet Srpske, da precrtamo Dejtonski sporazum, koji je takođe proizvod međunarodnog prava i čiji su garant ta ista međunarodna zajednica.

Kada je reč o napadima na Dodika koje Zapad pokušava da skloni, pa u rezoluciji Bundestaga poziva i Srbiju da im bude saveznik u tome, Karanović kaže:

– Adresa za Dodikovo postavljenje ili smenu nije ni u Srbiji, ni kod vlade Nemačke, G7 ili visokog predstavnika Kristijana Šmita, već kod građana BiH, prije svega Srpske.

Novosti

Povezani članci

Hoće li doći do pojeftinjenja čelika u BiH?

Cijena željeza u Kini, jednom od najvećih proizvođača i izvoznika ovog metala na svijetu, na najnižem je nivou od početka 2020. godine, te konstantno pada zbog slabe potražnje. Da li ovo znači da će doći do pojeftinjenja željeza, koji je osnovni materijal u građevinarstvu i u Bosni i Hercegovini, pitali smo stručnjake. Inače, na kineskom […]

Džatras: Šmit se ruga demokratiji i nastavlja napade na legitimna prava Srba

 Kristijan Šmit je potonuo na novi nivo licemjerja uzimajući sebi za pravo da umjesto naroda u BiH odlučuje za koga će moći da glasaju i da to naziva “demokratijom” i “izbornim integritetom”, čime se ruga tim pojmovima i nastavlja napad na zakonita prava Srba i narodni integritet Republike Srpske, izjavio Srni je ugledni američki analitičar […]